Nekadašnja novinarka i urednica, danas jedna od najuticajnijih žena filmske industrije jugoistočne Evrope – Anila Gajević (45) iz Sarajeva stvorila je karijeru kakva se na ovim prostorima rijetko viđa.

Ona je prva koja je glumcima iz Bosne i Hercegovine i regiona otvorila vrata Holivuda, dovela ih na setove Netflixa, HBO-a, Amazona i Warner Brosa, i učinila da njihova imena stoje rame uz rame sa svjetskim zvijezdama, piše Gloria.hr.

Njeno ime, pomalo egzotično – Anila, u Indiji znači “vjetar”. I baš kao vjetar, kroz život prolazi snažno, neuhvatljivo i slobodno – od sarajevskog djetinjstva, preko novinarskih dana u kojima je intervjuisala Orlanda Bluma, do trenutka kada je napustila siguran posao i upustila se u avanturu osnivanja agencije u zemlji koja nije ni poznavala pojam filmskog agenta.

„U Bosni i Hercegovini tada nije postojala tradicija agencija za glumce. Nisam imala nikakav model na koji bih se oslonila, ali sam znala da postoji ogromna praznina – i da je neko mora popuniti“, kaže Anila.

Od novinarke do svjetske agentkinje

Anila je studirala književnost, a novinarska karijera vodila ju je do najvećih imena svjetske kulture. No, kako sama kaže, sve se promijenilo kada je odlučila da poveže svoj novinarski nerv sa ljubavlju prema filmu.

„Glumci su oduvijek bili moji prijatelji. Kad sam odlučila pokrenuti Zonu, prvo sam s njima razgovarala o ideji – i oni su je podržali. Niko tada nije znao kako to funkcioniše, ali upravo ta nepoznanica bila je i moj izazov i moja prednost“, objašnjava.

Početak je bio težak, a sistem u kojem je djelovala – nepostojeći.

„Kod nas zanimanje agenta nije uopšte zakonski definisano. Kad sam zapošljavala vođu statista, morali smo izmisliti šifru djelatnosti. Takve stvari ne postoje u uređenim zemljama – u Italiji, Njemačkoj ili Danskoj, talent agencije su dio kulturne infrastrukture. Kod nas, nažalost, još uvijek nisu“, priča Anila.

Kako je BiH stigla do Holivuda

Prvi veliki proboj dogodio se zahvaljujući saradnji sa američkom casting direktoricom Nensi Bišop (Nancy Bishop), koja je u to vrijeme živjela u Pragu.

„Vidjela sam oglas za seriju Filantrop, koju je radio NBC, i odlučila da im pošaljem naše glumce. Nensi je odmah pristala da pogleda snimke i odabrala Visara Višku iz Makedonije i Nikolinu Jelisavac iz BiH. Bilo je to prvo pojavljivanje naših glumaca u velikoj američkoj produkciji“, prisjeća se.

Ubrzo je uslijedila nova saradnja – Nemoguća misija s Tomom Kruzom.

„Pozvala sam nekoliko naših glumaca, među njima i Miraja Grbića i Gorana Navojca – obojica su prošli casting. Na setu sam razgovarala s Tomom Kruzom i rediteljem Bredom Birdom, i oboje su pohvalili Mirajevu energiju i humor. Tada sam shvatila – mi zaista imamo talente koji mogu parirati svjetskim imenima.“

Promjene i moći bez kapitala

Anila kaže da se njena moć ne mjeri novcem, već uticajem.

„Nisam osnovala agenciju da bih se obogatila, već da bih stvorila sistem koji će omogućiti glumcima iz BiH i regiona da budu dio svjetske kinematografije. Naši glumci danas igraju u projektima koji ostaju upisani u filmsku istoriju – to je najveća nagrada.“

U posljednje dvije godine, talenti iz Zone glumili su u međunarodnim produkcijama Netflixa, HBO-a i Amazon Primea, kao i u filmovima snimanim u saradnji sa velikim studijima poput Warner Brosa.

„Sjećam se kada me Marko Cindrić pitao postoji li šansa da zaigra u Igri prijestolja. Nedugo zatim – zaista se i pojavio u toj seriji. To je snaga ovog posla“, kaže Anila s osmijehom.

Borba s bolešću i nova snaga

Anila ne krije da se u jednom trenutku suočila s ozbiljnom dijagnozom – karcinomom.

„To me naučilo da stanem, da usporim, da brinem o sebi. Prestala sam pušiti, počela živjeti zdravije. Naučila sam da stres i brzina ništa ne znače ako izgubite zdravlje.“

Sarajevo – grad iz kojeg sve počinje

Iako danas putuje svijetom i sarađuje s ljudima iz Londona, Madrida, Rima i Los Anđelesa, Anila je ponosna što sve potiče iz Sarajeva.

„Volim svoj grad jer je mali, praktičan i topao. A kad poželim promjenu, ukrcam se na avion – u Evropi mi ništa nije daleko“, kaže.

Bosna i Hercegovina, ističe, ima ogromne kreativne potencijale, ali malo institucionalne podrške.

„Kod nas kulturna industrija još nije prepoznata kao sektor koji može donositi profit i razvoj. Ja sam primjer da se i iz Sarajeva može raditi s Holivudom – ali to traži upornost, viziju i vjeru u ljude.“.

Izvor: Nezavisne