Da li će odluka o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske biti na dnevnom redu iduće sjednice Centralne izborne komisije (CIK) BiH trebalo bi da, kako je potvrđeno za “Glas” u toj instituciji, bude poznato sutra, nakon čega će biti otkriven i datum koji mnogi iščekuju.

Prijevremeni izbori slijede kao posljedica odluke Apelacionog odjeljenja Suda BiH kojom je odbijena žalba tima odbrane Milorada Dodika na odluku o oduzimanju mandata na poziciji predsjednika Srpske, a na osnovu presude Suda BiH, kojom je pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.

Postupak protiv Dodika je pokrenut zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, jer nije imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN, odnosno usljed činjenice da je, a u skladu sa ustavnim ovlašćenjima, potpisao ukaze zakona koje je prethodno usvojila Narodna skupštine te potom poništio Šmit.

I dok, prije svih, u strankama koje čine vlast na republičkom nivou tvrde da CIK ne može Dodiku oduzeti mandat, a posebno ne po osnovu nametnutih odredaba zakona, u toj komisiji se spremaju za ovo što ih, kako tvrde, sljeduje prema Izbornom zakonu BiH.

– Sjednica je planirana za četvrtak, 28. avgust, a dan ranije bi trebalo, kako je i inače praksa, da bude poznat prijedlog dnevnog reda – rečeno je u CIK-u juče za “Glas Srpske”.

Izbornim zakonom BiH je, naime, propisano u kojim slučajevima izabranom članu organa vlasti prestaje mandat prije isteka vremena. Jedan od njih je upravo u vezi sa danom pravosnažnosti sudske presude kojom je lice osuđeno na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže.

CIK je, prema odredbama istog zakona, dužan da donose odluku o prestanku mandata te usvoji odluku o raspisivanju prijevremenih izbora.

– Prijevremeni izbori biće održani u roku od 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa, odnosno prestanka mandata u skladu s Ustavom i zakonom. Od dana raspisivanja do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 90 dana – piše u Izbornom zakonu BiH, gdje je definisano i da mandat članova organa izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata organa izabranih na redovnim izborima.

Sasvim je jasno da će odluka CIK-a o raspisivanju izbora dodatno podgrijati političke tenzije i zakomplikovati situaciju.

– Politička scena će biti pretvorena u pravi cirkus – zaključio je kratko izvor našeg lista blizak CIK-u, koji ističe da ta institucija sprovodi zakon a da ne ulazi u način na koji su prethodne odluke donesene.

S druge strane republički vrh, na čelu sa Dodikom kao predsjednikom Srpske i SNSD-a, se poziva na Ustav Srpske, koji ima prednost u odnosu na zakone na nivou BiH, a kojim nije predviđeno da CIK oduzima mandat, već da on prije vremena odlazi sa funkcije samo ostavkom ili opozivom od strane naroda.

Vođeni tim stavom na posebnoj sjednici Narodne skupštine, održanoj 22. avgusta, kada je usvojena odluka o raspisivanju republičkog referenduma, upravo povodom odluke CIK-a o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku usvojeni su zaključci koji definišu budući pravac kretanja.

Glasovima poslanika iz stranaka većine je odbačen svaki vid kolonijalne uprave u BiH, koja je glavni uzročnik ustavno-političke krize, narušavanja vladavine prava i načela ustavnosti i zakonitosti u BiH.

– Narodna skupština ne prihvata Kristijana Šmita, njegove odluke, kao i posljedice nastale na osnovu tih odluka – piše u jednom od zaključaka.

Skupština zahtijeva od “predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika” da nastavi da obavlja funkciju predsjednika Srpske u punom kapacitetu, poštujući Ustav Republike Srpske i izvršavajući svoje ustavne obaveze.

– Narodna skupština odbacuje mogućnost sprovođenja prijevremenih izbora za predsjednika. Zahtijeva se od svih političkih faktora u Srpskoj da se ne prijavljuju na te eventualne izbore. Prijava i izlazak bi predstavljali kršenje stavova Narodne skupštine, narušavanje ustavne ravnoteže i poništavanje Srpske kao strane u Dejtonskom mirovnom sporazumu – piše u zaključcima u kojima se zahtijeva i od svih organa vlasti, institucija i službenih i odgovornih lica na nivou Republike i na nivou jedinica lokalne samouprave da ne preduzimaju bilo kakve radnje u vezi sa eventualnim sprovođenjem prijevremenih izbora za predsjednika Republike.

Ti zaključci su stupali na snagu danom donošenja. Iz opozicionih stranaka su i tokom sjednice Skupštine isticali da će čak i SNSD izaći na izbore. S druge strane do zvaničnog sastanka stranaka iz opozicionog bloka, iako je u nekoliko navrata najavljivan, još nije došlo.

Jedna od tema treba da budu upravo prijevremeni izbori. Iz SDS-a i ostalih stranaka opozicije, osim PDP-a, je poručivano da treba izaći na te izbore. Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović nije odgovarao na telefonske pozive.

Šmitov put do novca

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike, prema računicama koje su u javnost plasirali federalni mediji, koštaće između pet i šest miliona maraka. S obzirom na, između ostalog, činjenicu da budžet za ovu godinu još nije usvojen, novac će, u slučaju raspisivanja izbora, morati biti izdvojen iz tekućih ili prenesenih rezervi.

To je, naime, precizirano nametnutim odredbama Izbornog zakona iza kojih stoji, takođe, Šmit, kao i iza odluka da, ukoliko ministar ne bude htio da potpiše određenu transakciju, to može da uradi njegov zamjenik.

Izvor: Glas srpske