U toku prošle sedmice u Domu zdravlja u Banjaluci, u ambulanti porodične medicine Lazarevo, su prijavljena četiri slučaja šuge.

Potvrđeno je ovo za portal Banjaluka.com iz banjalučkog Doma zdravlja, a nakon što se pojavila informacija da je u internatu Uprave za policijsko obrazovanje u Banjaluci kod nekoliko učenika prijavljena šuga.

Ipak, prema nezvaničnim informacijama do kojih smo došli, broj pacijenata kod kojih je potvrđena ova dijagnoza u ambulanti u Lazarevu je veći, a prvenstveno se radi o učenicima iz internata.

Iz Doma zdravlja ističu i da je od početka godine zabilježeno još nekoliko sporadičnih slučajeva.

“Od početka ove godine zabilježeno je još nekoliko sporadičnih slučajeva u različitim ambulantama porodične medicine naše Ustanove, koji nisu povezani”, kazali su nam iz Doma zdravlja.

Procedura

Takođe, iz Doma zdravlja ističu da se po prijavi slučaja obavlja zdravstveni nadzor i epidemiološko anketiranje, te se daju pisana uputstva za preduzimanje mjera. 

“O istom obavještavamo i nadležne institucije, Institut za javno zdravstvo Republike Srpske i Zdrastvenu inspekciju Grada Banjaluka. U konstantnoj smo komunikaciji sa nadležnim licima i zdravstvenim radnicima”, navode iz Doma zdravlja.

Preporuke za pacijente

Iz Doma zdravlja dostavljaju i preporuke za pacijente, te navode da je svrab/šuga zarazna bolest koja se ne nalazi na listi zaraznih bolesti i stanja značajnih za epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u skladu sa članom 6. Zakona o zaštiti stanovništva o zaraznih bolesti Republike Srpske (Službeni glasnik RS, broj 90/17). 

“Stoga se u ambulantama porodične medicine i Higijenskoj-epidemiološkoj službi sporadično registruju prijave ove zarazne bolesti. Ponekada ih možemo povezati sa kretanjem stanovništva tj. putovanjima po različitim osnovama češće u hladnijim mjesecima što možemo objasniti prvenstveno korištenjem posteljnog rublja koje nije održavano na odgovarajućim temperaturama te razmjenjivanjem odjeće”, ističu iz Doma zdravlja.

Takođe, dodaju da se najčešće uočava kada dođe do širenja unutar porodice ili kolektiva. 

“Nismo uočili da se bolest više javlja u nekim dijelovima grada više u odnosu na neke druge djelove grada”, navode iz Doma zdravlja.

Svrab je bolest površinskog sloja kože koju uzrokuje parazit Sarcoptes scabiei var. hominis. 

Ova bolest pogađa ljude svih rasa i društvenih slojeva. Pojavljuje se na svim kontinentima i u svim državama svijeta. Godišnje se u svijetu prijavi oko 300 miliona oboljelih od svraba. 

Osjetljivost prema šugi je opšta. Obolijevaju svi bez obzira na dob, ako dođe do zaraze ovim uzročnikom.

Izvor zaraze je zaražen čovjek, odnosno njegova koža. Bolesnik je zarazan sve vrijeme bolesti, dok se u njegovoj koži nalaze živi paraziti. 

Prenosi se nakon dužeg kontakta sa osobom koja ima svrab/šugu. Prenos je moguć preko odjeće, posteljine, odjeće koje su koristile osobe zaražene ovim parazitom. Prenošenje zaraze polnim putem također je često, ali je ovaj rizik nešto manji nego kod spavanja u istom krevetu. 

Period inkubacije je 2–6 sedmica, kod prve manifestacije, a kod ponovljene, je kraća, 1–4 dana. Bolest se prenosi dvije sedmice nakon zaražavanja, čak i od asimptomatskih pojedinaca. Bolesnik je zarazan sve dok ima živih parazita na koži, a više nije zarazan nakon efikasnog liječenja. 

Glavni simptomi infekcije su intenzivan svrbež (posebno noću), te pojava crvenog osipa na prstima, koži između prstiju, rukama, laktovima, petama, u pazušnim jamama, oko struka, a mogu se proširiti na gotovo bilo koji dio tijela, uključujući dojke, spolne organe i regiju oko anusa. 

Lice kod odraslih osoba, uglavnom, nije zahvaćeno. Karakterističan znak infekcije su kanalići u obliku tankih, krivudavih linija (hodnika) dugačkih nekoliko milimetara. 

Za postavljanje dijagnoze potrebno je zadovoljiti sljedeće kriterijume: svrab, intenzivan noću, lezije na koži izražene na šakama, između prstiju, na podlakticama, prednjem pazušnom naboru, na stomaku, unutrašnjim stranama bedara, dojkama, penisu, laboratorijski nalaz uzročnika, pozitivna epidemiološka anamneza (oboljeli i drugi članovi porodice ili kolektiva, iščezavanje kliničkih manifestacija nakon specifične terapije.

Osoba koja ima navedene simptome treba se javiti svom porodičnom doktoru/pedijatru da bi se propisala odgovarajuća terapija. 

Liječi se lokalnim preparatima

Ako se bolest prepozna i s liječenjem počne kod prvih kliničkih znakova, bolest je relativno laganog toka i prognoza ove infekcije je dobra, bez komplikacija. Liječi se različitim preparatima koji u sebi sadrže insecticide u koncentraciji koja nema sistematski efekat na zdravlje. 

Na širenje bolesti se utiče ne samo pravilnom upotrebom terapije, nego i higijenskim mjerama u okolini infestiranog. Svi članovi porodice, odnosno kolektiva moraju koristiti terapiju. Odjeća koja se nosila prije mazanja, oba puta, pere se na što je moguće višoj temperaturi, kao i sva odjeća koja je korištena prije izbijanja bolesti. Obavezno je pranje svih odjevnih predmeta i tekstilnih obloga na što je moguće višim temperaturama. Tekstilne površine koje se ne mogu oprati moraju se dobro usisati.

“Nažalost, svjedočimo da šuga kao oboljenje sa kojim živimo od pamtivijeka i dalje nosi sa sobom utisak stigme kod infestiranih. Stoga ne treba da čudi što osobe koje imaju ovakav problem imaju bojazan da se jave na pregled kod doktora i koriste prema svom nahođenju informacije iz neprovjerenih izvora u cilju izlječenja”, navode u Domu zdravlha.

Za kraj dodali su da je zdravstveno-vaspitni rad kako sa zaposlenim u kolektivima, tako i sa porodicama okosnica prevencije širenja ovog insekta.

Banjaluka.com