Nakon što je Osnovni sud u Banjaluci vratio CIK-u dopis Suda BIH, CIK je novi dopis ponovo uputio Osnovnom sudu u Banjaluci.

“Dopisivanje pravosudnih organa preko Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, urušava povjerenje javnosti u pravosuđe i vladavinu prava. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će o navedenom obavijestiti Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine, cijeneći da su sve institucije u Bosni i Hercegovini na svim nivoima vlasti dužne vršiti zakonom propisane nadležnosti, a izvršenje pravnih posljedica krivične presude u dijelu prestanka rada unutrašnjeg organizacionog oblika političke organizacije, u smislu naprijed citiranih odredbi zakona i člana 2.9 Izbornog zakona BiH, nije u nadležnosti Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine”, navodi se u saopštenju CIK-a.

Naime, Osnovni sud u Banjaluci vratila je CIK-u dopis koji im je ranije proslijeđen i navela da se ispravi i dopnu podnesak na način da se jasno odredi da li se radi o Prijedlogu za pokretanje vanparničkog postupka za upis promjeen podataka upisanih u registar političkih partija koji se vodi kod Suda, a odnosi se na političku stranku SNSD. Radi se o dopisu Suda BiH upućenog CIK-u BiH, a u kojem se u suštini navodi da MIlorad Dodik, predsjednik SNSD-a zbog presude Suda BiH ne može biti predsjednik te stranke.

Nakon toga CIK je taj akt Osnovnog suda 5. novembra dostavila na znanje i postupanje Sudu BiH, a isti dan CIK je primio dopis Suda BiH u kojem navode da je potrebno da CIK obavijesti Sud BiH da li je u roku Osnovnom sudu u Banjaluci podnijela prijedlog, onako kako je to naznačeno u rješenju tog suda.

“Takođe u dopisu, Sud BiH ponovo ističe da pravne posljedice osude, koje su navedene u obrazloženju presude Suda BiH, broj: S1 2 K 046070 23 K od 26.2.2025. godine (postala pravosnažna dana 12.6.2025. godine), a koje nastupaju po sili Zakona (KZBiH), ne provodi krivični sud, odnosno Sud BiH, jer iste, kako je više puta isticano, nisu krivična sankcija, te s obzirom na prirodu pravnih posljedica osude, svakako postoji osnov da Osnovni sud u Banja Luci to može uraditi po službenoj dužnosti, shodno odredbi člana 3. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku RS”, navodi se u saopštenju Centralne izborne komsije.

Na osnovu toga CIK je danas uputila pisani odgovor Osnovnom sudu u Banjaluci i Sudu BiH u kojem ih podsjeća na odredbe Zakona o političkim organizacijama, a kojim je između ostalog propisano da Sud kod koga je organizacija registrovana pokreće postupak za zabranu rada političke organizacije po službenoj dužnosti, ili na prijedlog javnog tužioca.

“Iz naprijed navedenih odredbi Zakona jasno proizilazi da Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nema zakonom utvrđenu obavezu, odgovornost niti ovlaštenje za pokretanje navedenog postupka, jer se isti u smislu navedenih odredbi pokreće od strane suda po službenoj dužnosti ili na prijedlog osnovnog javnog tužilaštva”, saopšteno je iz CIK-a.

Izvor: Nezavisne