Istakao je ovo za “Glas Srpske” pomoćnik ministra za energetiku u Vladi Republike Srpske Milan Baštinac osvrćući se na izuzetno tešku situaciju u pojedinim evropskim državama, poput Švajcarske u kojoj se čak stanovnicima sugeriše da pripreme svijeće. Slična alarmantna upozorenja i pozivi na štednju struje mogu se čuti i u Austriji, ali i Njemačkoj.

– Takav jedan crni scenario nije moguć kod nas, ali sigurno je da moramo konstantno raditi na našoj energetskoj stabilnosti. Ova globalna kriza je najbolje pokazala o koliko značajnom resursu se radi, kako sada, tako i u budućnosti. Struja, hrana, nafta i gas su postali gotovo vredniji od zlata – istakao je Baštinac.

Pojašnjava i kako je za stvaranje dodatne energetske nezavisnosti i stabilnosti Republike Srpske, što bi joj onda omogućilo nesmetan i dalji i ekonomski i privredni rast, izuzetno značajna gradnja HE “Dabar” i “Bistrica”. Na taj način energetski sektor Srpske bi postao bogatiji za dva izuzetno važna proizvodna energetska hidroobjekta.

– Hidroelektrane “Dabar” i “Bistrica” predstavljaju dva kapitalna i strateška energetska projekta. Oni su značajni i sa aspekta ekonomije i daljeg razvoja lokalnih zajednica u kojima se oni realizuju. Nadam se da će i projekat gradnje HE “Buk Bijela” uskoro biti odblokiran i pored svih pokušaja političke opstrukcije. Planiramo da pripremne radove za gradnju ovog objekta završimo do proljeća 2023. godine, a u međuvremenu ćemo pokrenuti i proceduru izbora strateškog partnera, odnosno kompanije koja će graditi i finansirati ovaj projekat – kaže Baštinac.

Osvrćući se i na nedavnu odluku “Elektroprivrede Republike Srpske” da subvencioniše one građane koji se odluče da na krovovima svojih kuća ugrade solarne panele kako bi ovo javno preduzeće, između ostalog, došlo i do dodatnih količina električne energije, koje bi onda moglo izvoziti po daleko višim cijenama na ino-tržišta, Baštinac kaže kako će i na ovaj način biti dodatno učvršćena energetska stabilnost Srpske.

– Ovaj projekat izgradnje oko 50.000 malih solarnih elektrana na krovovima domaćinstava je takođe strateški projekat. Na ovaj način će sigurno biti oslobođene određene količine struje za veći izvoz. Pored toga, na ovaj način se omogućuje dodatna sigurnost i stabilnost sistema, ali će i sama domaćinstva imati mnoge benefite, koji će im omogućiti da i dalje imaju jeftinu struju – poručio je Baštinac.

Tržište

Prema riječima Milana Baštinca, jedan megavat električne energije trenutno na ino-berzama i u okruženju košta oko 450 evra, što je za čak sedam, osam puta više od cijene koštanja jednog megavata na domaćem tržištu. Kako kaže, procjene su da bi ove cijene i u narednom periodu mogle rasti.

– Prema nekim analizama, ona bi tokom narednog perioda mogla otići i na 800 evra, a već se sklapaju ugovori za prvi kvartal naredne godine po cijeni od čak 1.000 evra. Bitno je naglasiti da naši građani neće biti ugroženi ovim skokovima i promjenama na svjetskim tržištima i činimo sve što je u našoj moći da iskoristimo ovu situaciju kako bi ERS ostvarila što veći prihod od izvoza struje – kaže Baštinac.