Nesigurnost na globalnim tržištima i pesimizam među potrošačima dodatno opterećuju svakodnevicu miliona ljudi.

Kako se strah od recesije ponovo nadvija nad svijetom, mnogi se pitaju — kako preživjeti ako stvari krenu nizbrdo? Finansijski savjetnici poručuju da je vrijeme da se resetujemo, saberemo i donesemo mudre odluke dok još možemo.

Anketa koju su sproveli Associated Press i NORC pokazuje da gotovo polovina Amerikanaca vjeruje da će ekonomske mjere predsjednika Trampa dodatno pogurati cijene naviše. Jednako toliko ispitanika ozbiljno je zabrinuto da bi privreda mogla skliznuti u recesiju u veoma bliskoj budućnosti.

Met Votson iz aplikacije Origin, specijalizovane za lične finansije, ističe da su i najiskusniji analitičari danas – u mraku.

“Niko ne zna tačno šta slijedi, i to je u redu. Poenta je da se pripremimo najbolje što možemo“, kaže on.

Evo šta savjetuje

Ako želite da smanjite lični rizik u ovakvom okruženju, stručnjaci preporučuju sljedeće korake:

Stvarnost na papiru – gdje vam novac zapravo ide: Prije nego što krenete u bilo kakve promjene, morate znati na čemu ste. Votson predlaže da se prvo ulogujete na aplikaciju svoje banke i analizirate gdje tačno nestaje vaš novac – mjesečni računi, pretplate, kartice, impulsivne kupovine.

Pogledajte stanje štednje, penzionog računa i ulaganja. Tek tada možete procijeniti koliko ste zapravo finansijski otporni.

Srezati bez bola: želje, a ne potrebe: Kada govorimo o troškovima, važno je znati razlikovati bitno od nebitnog. Džim Vejl iz Private Viste savjetuje da svoje izdatke podijelite u tri grupe: osnovne potrebe, svakodnevne želje i luksuzi. Upravo ta posljednja kategorija – stvari poput odmora na Baliju ili novog telefona – prva ide pod makaze. Cilj nije da kaznite sebe, već da obezbijedite sigurnosnu mrežu za slučaj da se dogodi najgore, prenosi Euronews.

‘Mijenjajte šta možete’

Ne zaboravite na glavu – ne samo novčanik: Stalne vijesti o cijenama, tarifama, tržišnim potresima i otkazima lako mogu prerasti u anksioznost. Kortni Alev iz Credit Karme upozorava na opasnost mentalnog preopterećenja: “Informisanost je korisna, ali opsesivno praćenje vijesti može vas potpuno iscrpiti.”

Ako osjećate da vas finansijska briga preplavljuje, potražite podršku. Finansijski terapeuti i savjetnici mogu vam pomoći da povratite kontrolu.

Uložite energiju u ono što zaista možete promijeniti: Umjesto da se zamarate globalnim indikatorima, Alev savjetuje da pažnju usmjerite na lične finansije. Postavite sebi konkretna pitanja: gdje mogu da smanjim troškove? Koliko mogu mjesečno da odvojim sa strane? Imam li plan B ako izgubim posao? Ta vrsta mikroupravljanja pomaže da se stekne osjećaj kontrole – i stvarna otpornost.

Koliko novca treba biti u ‘rezervi’?

Imati rezervu nije luksuz, već nužnost: Svi govore o fondu za crne dane, ali rijetko ko ga zaista ima. Alev tvrdi da i najmanje uštede mogu napraviti razliku, posebno ako se vremenom nagomilaju. Idealno bi bilo da možete da pokrijete bar tri mjeseca života bez prihoda – šest ako imate djecu, kredit ili neredovan posao. Ako znate da vas uskoro čeka veliki trošak, poput selidbe ili plaćanja školarine, pripremite se unaprijed.

Budžet kao živi dokument: Ne budite robovi jednom napravljenom budžetu. Alev savjetuje redovne mjesečne finansijske “check-upove”. Možda su se okolnosti promijenile – posao, kirija, energenti, pa čak i vaši prioriteti. Budžet nije svetinja – prilagodite ga sebi, ne obrnuto.

Rješavajte dugove pametno, ne panično: Ako vas muče dugovi, Vejl predlaže da ih kategorizujete prema hitnosti: kratkoročni (npr. kreditna kartica), srednjoročni (lični zajmovi) i dugoročni (hipoteke, studentski krediti). Fokusirajte se na one koji imaju visoke kamate, jer vas oni najviše koštaju. Ako se nađete u začaranom krugu kreditnih kartica, najvažnije je da zaustavite novo zaduživanje.

‘Novac je samo alat’

Ne povlačite poteze iz straha: Na kraju, nemojte donositi finansijske odluke iz panike – posebno kad je riječ o ulaganju. Berza ima svoje uspone i padove, ali istorija pokazuje da dugoročna stabilnost dolazi onima koji ostanu hladne glave.

Ako vam se bliži penzija, možda je vrijeme da dio portfelja prebacite u sigurnije vode – ali ne bježite iz igre ako do penzije još ima vremena.

U vremenima ekonomske nesigurnosti, najvažnije je znati upravljati sobom. Novac je samo alat – vi ste arhitekta. Planirajte pametno, budite fleksibilni i čuvajte mentalno zdravlje. Krize prolaze, a vi ostajete. I imate više kontrole nego što mislite, prenosi Dnevno.

Izvor: Nezavisne