Vjernici Srpske pravoslavne crkve u subotu, 27. septembra, proslavljaju veliki praznik Vozdviženje časnog Krsta, u narodu poznat kao Krstovdan.
Dan se obilježava u slavu na događaj kada je pronađen krst na kojem je razapet Isus Hrist.
Za Krstovdan se vezuju dva događaja. Prvi se odnosi na pronalazak časnog Krsta na Golgoti, a drugi predstavlja povratak časnog Krsta iz Persije opet u Jerusalim.
Ovaj praznik Vozdviženje Časnog krsta, slavi se još od prvih godina zvanične hrišćanske propovedi, a ustanovljen je godinu dana poslije Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji, koji je održan 326. godine, prenosi Novosti Magazin.
Iako je Krstovdan radostan praznik, provodi se u strogom postu, na hljebu i vodi.
Stari srpski običaj koji se vezuje za Krstovdan, kako za zimski tako i za ovaj jesenji je da se u ovoj posebnoj noći ostvaruje svaka želja. Zato noći između petka i subote pogledajte u nebo i zamislite jasnu želju, izgovorite je jasno i glasno, a predanje kaže da ukoliko je “bogougodna”, ona će se sigurno ispuniti.