Fejsbuk, Instagram, Tik Tok, Snep Čet, Iks dobro poznate društvene mreže. Barem mlađoj populaciji koja surfuje, lakjuje, šeruje, subskrajbuje kao da se rađaju uz dodijeljen nalog na ovim platformama.

Da ih ne koriste jedan dan, to ne mogu ni da zamisle. Uz mlade tehnološki pismene i u sve moderne tokove života uključene generacije provuče se i ideja onih starijih da to sve treba do određenih godina zabraniti.

“Koga ćemo sankcionisati. Da li ćemo roditelje prekršajno kažnjavati zato što mu dijete ima nalog na Fejsbuku bez njegovog odobrenja. Ili ima na Tik Toku nalog, a zabranjeno je da ima na Tik Toku dijete nalog. Hoće li onda roditelji biti kažnjeni. Da li će Centar za socijalni rad oduzimati djecu. Malo banalizujem ,ali bi morali da imamo takvu vrstu rasprave za taj pravni dio”, rekao je za ATV advokat Aleksandar Jokić.

Djeca su često žrtve krivičnih djela posredstvom društvenih mreža. Takvih posljedica nisu pošteđeni ni naši prostori. Ali internet i društvene mreže nisu samo loše stvari. Ključno je informatičko opismenjavanje i razgovor sa djecom.

“Vi na društvenim mrežama možete da vidite užasne stvari, ali možete i da naučite mnogo toga. Na društvenim mrežama možete da naletite na pedofile, manipulatore, ali možete da naiđete i na ljude koji čine dobra d jela, donose dobre priče i rade dobro za ovo društvo. U tome i jeste poenta. Najveći problem je što d jeca na društvenim mrežama najčešće dođu u onu tamnu stranu interneta. Nismo ih naučili da ne komuniciraju sa nepoznatim ljudima, nemaju samopouzdanja pa ga grade tako što će poslati sliku nekog nepoznatom čovjeku”, ističe urednik magazina “Lola” Brankica Raković.

I oni koji svoj politički angažman i kampanju zasnivaju na društvenim mrežama, ali su doduše stariji od 14 ili 15 godina zagovaraju zabranu. Ka Narodnoj skupštini RS putuje Rezolucija o zaštiti djece u digitalnom okruženju koju je inicirao gradonačelnik Banjaluke , a čija je ključna poruka ograničavanje korišćenja društvenih mreža za djecu do navršene 15. godine života.

“Nemoguće je djetetu zabraniti društvene mreže. Zakonski i sistemski to može samo roditelj. I ako jedan roditelj dozvoli svom djetetu telefon i društvene mreže i sve ostalo onda ta zabrana nema smisla. Onda će ostala djeca reći- mama , tata što si meni zabranio, a ovaj može”, naglašava poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica.

“Društvene mreže su na neki način bez kontrole u svim oblastima. Ima mnogo zloupotreba na tim društvenim mrežama”, dodao je poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nedeljko Glamočak.

Neki novi klinici žive neki novi život. Tehnološki pismeniji od njihovih roditelja, koji ih u tome teško prate. Možda je rješenje uključivanje u njihovo vrijeme i apdejtovanje znanja onih malo starijih. A primat bi trebalo da preuzmu roditelji da razgovaraju, razvijaju kritičku svijest djece i budu uključeni u njihove živote. A zabrane , osim onih roditeljskih, ostaju da lebde negdje u virtuelnom svijetu.

Izvor: ATV