Spor oko Tajvana jedno je od najopasnijih kriznih žarišta na svijetu. Vojni sukob bi imao velike posljedice po globalnu ekonomiju i mogao bi dovesti do sukoba između dvije nuklearne sile.

U jednoj od najvažnijih luka na tajvanskom ostrvu Pengu, dolazi do iznenada naleta eksplozija. Za službe hitne pomoći, to je trka da reaguju, zbrinu povrijeđene i ograniče štetu. Bučno je i haotično, ali ovog puta je to samo dio programa nacionalnih vježbi za testiranje civilne otpornosti Tajvana, odnosno koliko su ljudi ovdje spremni za rat.

Pengu je arhipelag koji se nalazi oko 50 kilometara zapadno od glavnog ostrva Tajvan. Mogao bi biti laka meta za Kinu, što znači da je priprema ovdje ključna.

Ali posmatrači koji su doputovali iz Tajpeja da procjene šta su vidjeli nisu bili impresionirani. Pitanje da li će to biti dovoljno visi u vazduhu, a odgovor je sasvim jasan.

Prijetnja iznad glave

Postoje razni scenariji, ali prijetnja koja stoji iza njih je veoma realna i, čini se, sve je bliža ostvarenju.

„Kina se sprema za invaziju na Tajvan“, rekao je zamjenik ministra spoljnih poslova Tajvana Vu Čihčung u intervjuu za Skaj njuz, naglašavajući: „Javnost ne smije biti tako naivna kao u prošlosti.“

Ovo je vrijeme kada su se sve sofisticiranije vojne aktivnosti i upadi u sive zone iz Kine kombinovali sa robusnijim pristupom novog tajvanskog predsjednika Laj Čing-tea, što je rezultiralo najosjetljivijom atmosferom u Tajvanskom moreuzu u posljednjih nekoliko decenija.

Uz to, tu je i Trampovo predsjedništvo, koje dovodi u sumnju da li Tajvan može da se osloni na američku podršku u slučaju krize, a pitanja o spremnosti Tajvana djeluju hitnije nego ikad.

„Tajvan sam, suočen s Kinom – nikada neće biti spreman“, jasan je Vu, dodajući: „To nije moguće, Kina je toliko velika, toliko ogromna.“

Njegove riječi odražavaju surovu stvarnost na Tajvanu, koji Kina smatra otcijepljenom pokrajinom.

Pod predsjednikom Si Đinpingom, dugogodišnji cilj ponovnog ujedinjenja je ubrzan – on je navodno zatražio od svojih trupa da budu spremne za potencijalnu invaziju već 2027. godine.

U međuvremenu, novi predsjednik Tajvana se smatra duboko provokativnom figurom, a Peking ga u propagandi prikazuje kao parazita koji „koristi prednosti konačnog uništenja“.

U prvoj godini svog mandata, pokazao je spremnost da ide dalje, kako riječima tako i politički, od bilo koga prije njega. Ne samo da je Kinu opisao kao stranu neprijateljsku silu, već je uveo i niz novih bezbjednosnih mjera, uključujući ponovno uspostavljanje sistema vojnih sudstava, deportaciju prokineskih uticajnih ličnosti i povećanje broja uhapšenih zbog špijunaže – čak četiri puta više prošle godine nego 2021. godine.

Nešto se dešava.

Sve ovo nije moglo proći nezapaženo u Kini – naime, 14 mjeseci od Lajeve inauguracije obilježeno je povećanjem kineskih akcija: brojnim vojnim vježbama velikih razmjera, vježbama s bojevom municijom i potpunim opkoljavanjem ostrva avionima i brodovima.

Čini se da je Peking takođe testirao nove mogućnosti – posmatrači u Kini snimali su ono što je izgledalo kao testiranje masivnog sistema amfibijskih mostova, moguće rute do Tajvana. Ali možda najvažnija promjena je značajno povećanje takozvanih upada u sive zone. Tajvanski ribari se sada previše plaše da plove prema Kini. Kada pecaju u tajvanskim vodama, stalno vide brodove kineske obalske straže i zaista su uplašeni.

Studija koju je objavio Tajvanski istraživački projekat o kineskim odbrambenim poslovima (RCDA) dokumentovala je nove incidente takozvanih brodova sa „tri ne“ koji prelaze središnju liniju – brodova koji nemaju imena, registrovanu matičnu luku i potvrdu o registraciji.

Čak 30 brodova prešlo je granicu uoči prve godišnjice inauguracije predsjednika Laja, očigledno kao maskirani brodovi pomorske policije, prema podacima RCDA.

Kinesko Ministarstvo nacionalne odbrane odbacuje optužbe i tvrdi: „Relevantne akcije koje je sprovela NOAK u Tajvanskom moreuzu su neophodne mjere za zaštitu nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.“

A šta je sa SAD?

Razgovori o bezbjednosti Tajvana su se promijenili otkako se Donald Tramp vratio u Bijelu kuću.

Kao i većina zemalja, SAD nemaju formalne diplomatske odnose sa Tajvanom, ali su ugovorom obavezne da mu obezbijede odbrambeno oružje, a prethodni predsjednici su naznačili da bi učinili više ako bude potrebno. Bivši predsjednik SAD Džo Bajden je više puta izjavio da je odbrana Tajvana obaveza SAD. Ostrvo između Japana i Filipina takođe ima veliki strateški značaj ne samo za Kinu, već i za SAD.

Međutim, sadašnji američki predsjednik Tramp optužio je Tajvan da „krade“ američku industriju poluprovodnika, uveo carinu od 32 posto i odbio da kaže da li će stati u odbranu Tajvana. Međutim, carina je suspendovana dok pregovori traju.

Laj je opisao nedavne pregovore o carinama kao samo „trenje između prijatelja“, ali je opipljiv osjećaj da oni znaju da ne mogu sebi priuštiti da otuđe Trampa.

U stvari, TSMC, vodeći tajvanski i globalni proizvođač poluprovodničkih čipova, nedavno je najavio dodatnih 100 milijardi dolara ulaganja u izgradnju fabrika u SAD.

Poluprovodnici su ključni čipovi potrebni za napajanje modernog svijeta. Tajvan proizvodi više od 90 posto najnaprednijih čipova na svijetu, a ta industrija se smatra jednim od ključnih razloga zašto bi je Zapad mogao podržati. Ako se spor između SAD i Kine pojača, to bi bio sukob između dvije nuklearne sile.

Stoga su neki kritikovali ovu investiciju kao skretanje pažnje sa najvećeg tajvanskog odbrambenog resursa, što vlada poriče.

Poziv za buđenje

Sa rastućom zabrinutošću zbog američke podrške Tajvanu, postavljaju se pitanja o tome da li se ostrvo može samo braniti.

Posljednjih godina, tajvanska vlada je uložila zajedničke napore da se bolje opremi asimetričnim oružjem koje bi bilo potrebno za otpor Kini.

Inspirisani iskustvom Ukrajine, dodatni proizvođači dronova dobili su ugovore 2022. godine kako bi pomogli u brzom povećanju proizvodnje dronova vojnog kvaliteta. Ruska invazija na Ukrajinu bila je poziv na buđenje za vojne nabavke Tajvana. Ali podaci Istraživačkog instituta za demokratiju, društvo i nove tehnologije pokazuju da još uvijek imaju dug put pred sobom.

Kina je uvijek bila odlučna i dosljedna – pitanje Tajvana, tvrdi ona, isključivo je unutrašnja stvar Kine, a Lajeva administracija je separatistička sila, što je glavni uzrok narušavanja mira i stabilnosti u Tajvanskom moreuzu.

Status kvo je održavao Tajvan bezbjednim skoro 80 godina, a vlada insistira da je njegovo održavanje prioritet, ali to djeluje izuzetno upitno kao nikada ranije.

Izvor: ATV