Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, jer njegovo imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a, kao ni sve potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma, pozvao je predstavnike vlasti da se već u narednih nekoliko dana dogovore oko tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH koje se odnose na veću transparentnost prilikom glasanja, odnosno uvođenje novih elektronskih tehologija, te poručio da će u suprotnom on nametnuti te izmjene.

“To mora da se desi sada, ne u narednom mjesecu, godini. Ne, ove sedmice se to mora uraditi, svi znaju da ima jedna osoba u gradu koja ima nadležnost i ovlašćenje da odnose tu odluku”, rekao je Šmit, te dodao:

“Ljudi u BiH nisu mogli da se dogovore o izbornim okvirima. Oni se stalno podsjećaju da to trebaju uraditi, od OEBS-a, CIK BiH, Venecijanske komisije, OHR. Imam poštovanje za odluke koje donosi parlament. Od 2008. godine, prvi izvještaj od izbora pa do ovih danas pokazuje da mora doći do promjena. Preporuke nisu poštovane, imam poštovnje prema parlamentu, ali ovo je moj posljednji poziv parlamnetarnoj strukturi da donese odluku sam. Ukoliko ne, ja ću doći do vremenskih rokova, smatraću da je to nepoštovanje birača. Apelujem na sve i političke stranke da se učvrsti integritet izbornog procesa i volio bih da domaći organi nađu rješenje”, kazao je Šmit, pa konkretno pojasnio na šta misli:

“Prvo mora da se sačini pravna osnova za nove tehnologije, mi radimo da se uvede elektronsko prebrojavanje glasova, evidencija birača poput skeniranja otiska prsta. Druga stvar koju moramo restruktruirati jeste lanac nadzora nad procesom glasanja, a to podrazumijeva da birački odbori budu profesionalizovani, odnosno da predsjedavajući biračkih odbora i njegov zamjenik budu neutralni, i to znači da ih više neće birati politčke stranke”.

Pored toga, Šmit je istakao da će se raditi na tome da se stane u kraj tzv “lažnim listama”.

“Sada se dešava da u subotu prije izbora neko od članova biračkih odbora jave da su bolesni, a ta bolest kruži BiH, a onda se ta mjesta u odborima prodaju”, naveo je Šmit.

Istakao je da se mora sagledati mogućnost uvođenja video-nadzora na glasačkim mjestima.

“Upitao bih da li postoji još ikakvih zakona koji bi se mogli dodatno usvojili i pokriti, a tiču se uvođenja video-nadzora. Neki kažu da bi to omogućilo tajnost glasanja. Moramo raditi da to budu dobre mjere koje će onemogućiti dodavanje dodatnih glasova”, poručio je on.

Priznao je da je zabrinjavajuća činjenica da BiH prema podacima ima više birača nego stanovnika.

“To je zaista nevjerovatno. Krenimo u ozbiljan proces registracije birača i na tom polju ako bude potrebno, biće neophodan doprinos svih koji rade i na izdavanju ličnih dokumetara. Zaštita tajnosti glasa, zaštita ispravnog tretmana biračkog materijala i da se pobrinemo da nikakve prevare ne budu moguće”, naglasio je Šmit.

Izvor: Nezavisne