Šljiva je ove godine širom Republike Srpske podbacila za oko 80 odsto, i dok je ona s Majevice, onoliko koliko je bilo, otišla za Njemačku, one lošeg kvaliteta iz Potkozarja završiće u rakijskom kazanu.
Potvrdili su ovo voćari, koji ističu da nikad gora godina nije bila za voće.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, kaže da je berba šljive pri kraju, a ostale su još samo kasnije sorte felicija i čačanska rodna.
“Ove godine berbe šljive takoreći i nema u Potkozarju, ali je slaba i na Majevici, gdje je inače najveća proizvodnja. Šljiva je ove godine podbacila sigurno 80 odsto, a i to što ima je vrlo lošeg kvaliteta i uglavnom ide za rakiju”, navodi Dojčinović, te dodaje da je kompletno voćarstvo ove godine u veoma lošoj situaciji.
Unazad dvadesetak godina, ističe, nije bila gora godina za koštunjavo voće, ali i kruške.
“Recimo, na Majevici, gdje su i najjači proizvođači šljive u RS, obično se svake godine izveze 100-150 šlepera, što je oko 20 tona u jednom šleperu, ali ove godine su oni izvezli tek 18 do 20 šlepera”, rekao je on.
Naglašava da je i berba šljive bila veoma spora i teška.
“Oni koji su izvozili, većinom u Njemačku, kažu da ih je berba šljive koštala 0,7 KM/kg. Jedan berač, zbog teških uslova, nije mogao ubrati više od 100-120 kg”, pojašnjava Dojčinović.
Prema njegovim riječima, beračima je dnevnica bila 90 do 100 KM, a iako se voćarima nije isplatilo, kako kaže, nisu mogli ni ostaviti šljive na stablima.
Naglašava da je u i regionu ista situacija, te da je u Srbiji možda čak i gore nego kod nas.
Da je ovo sigurno jedna od najgorih godina, potvrđuje i Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara Prijedor, koji ističe da je šljiva bila “obrana” još u aprilu, tokom mrazeva.
“I to nešto malo što je ostalo je opalo kad su bile poplave. Tako da trenutno na području Prijedora i nemamo berbu šljive. I ostalo voće je u katastrofalnom stanju, jabuka, kruška itd.”, rekao je Marjanović.
Sa druge strane, kako je saopštila Javna poljoprivredna savjetodavna služba u Federaciji BiH, na području Posavskog kantona započela je berba šljive, i za razliku od prošlih godina, obavlja se direktno sa grana, dok su plodovi nepotpuno zreli, a s obzirom na to da je velika potražnja i za svježom konzumnom šljivom, a ne samo za preradu.
“Razlog tome je što su u pojedinim dijelovima BiH proljećni mraz, te tuča u kasnijim fazama uticali na slab kvalitet i smanjen prinos. Na našem području su se takođe pojavljivali negativni vremenski uslovi, ali u slabijem intenzitetu za ovu kulturu, te uz pravilne tretmane zaštite i sisteme za navodnjavanje ozbiljni proizvođači su ipak uspjeli postići zadovoljavajuće rezultate”, saopšteno je iz ove službe.