Predstavnici Boračke organizacije Republike Srpske (BORS) smatraju da iznos boračkog dodatka treba biti povećan, ali da prije odluke o tome za koliko, treba utvrditi tačan broj boraca koji imaju pravo na to, te da se status borca, ratnog vojnog invalida ili porodice poginulog borca ukine svakom ko za to ne ispunjava uslove.

Da su podaci o statusu borca u Srpskoj upitni, naglasio je tokom skupštinskog zasjedanja i predsjednik Vlade RS Radovan Višković, koji je najavio da će borački dodatak u Srpskoj biti povećan od avgusta ove godine, a da će isplata povećanja krenuti od septembra.

“Bilo bi neozbiljno da citiram koliko će to iznositi jer onda ne bi ni trebalo da se sastajemo”, kazao je nedavno premijer, te apostrofirao da mora biti riješeno pitanje revizije statusa boraca, zbog čega je malo i pecnuo boračku populaciju.

“Revizija se radi u kontinuitetu. Mi smo u dogovoru sa prije svega veteranima RS razgovarali, pa čak oni traže i uvođenje neke vrste boračke iskaznice. Formirali smo radnu grupu od pripadnika svih boračkih organizacija iz OO rata, ali moram da budem iskren i da kažem da već par mjeseci neko unutar tih organizacija minira sastanke i sve ostalo. Bez aktivnog učešća svih tih organizacija ne može se uraditi kvalitetna revizija boraca i to zastupam deset i više godina. Mi danas imamo skoro 200.000 korisnika po pitanju boračkog dodatka i to 30 i nešto godina nakon rata. Pa koliko nas to je to bilo”, pitao je Višković.

Odgovarajući na neku vrstu prozivki od strane premijera, Radan Ostojić, predsjednik BORS-a, poručuje da se ovdje između redova može pročitati da je BORS taj koji navodno opstruiše rad na rješavanju pitanja ukupnog broja boraca, što tvrdi, nije tačno.

“Prije više mjeseci tražili smo javno objavljivanje podataka o licima koja su stekla boračke statuse. Takođe ističemo da nemamo ništa protiv da se ovo pitanje rješava i na načine kako su to predložile druge organizacije. Ono što je evidentno jeste da se pitanje broja boraca otvorilo kao suštinsko tek nakon uvođenja boračkog dodatka kao prava za sve borce koji su učestvovali u borbenim dejstvima. Ovo pravo onda je zahtijevalo uvećanje budžeta skoro u duplom iznosu i danas se za ovo pravo izdvaja više novčanih sredstava nego za sva ostala boračka prava zajedno”, kategoričan je Ostojić.

Zbog svega, on smatra da je trenutno nemoguće napraviti neki značajan iskorak kada je u pitanju povećanje iznosa boračkog dodatka u Srpskoj, te zbog toga “Nezavisnim novinama” nije ni mogao da kaže koliko povećanje bi zadovoljilo borce.

Komentarišući Viškovićevo pitanje: “Pa koliko nas to ima?”, Ostojić ističe da je to narativ koji vlada kod svih koji se bave ovim pitanjem, od republičkih zvaničnika, boraca, NVO, pa i samih građana. Zbog toga, dodaje, na njega se što prije mora staviti tačka.

“Pitanje boračkog dodatka je uslovljeno definitivnim odgovorom na pitanje o ukupnom broju demobilisanih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata. Pitanje je da li je to 190.000, od kojih borački dodatak trenutno prima njih negdje oko 178.500, ili je ovaj broj manji?”, ističe Ostojić.

Problematika boračkog dodatka, kako on naglašava, jeste i u tome što je to pravo definisano isključivo kao dodatak, a ne kao egzistenciono pravo od koga borci treba da žive, a što se nažalost dešava.

“Borački dodatak je predviđen da bude dodatak uz platu, penziju, primanja od samostalnih djelatnosti ili druge izvore prihoda od kojih borac zadovoljava svoje egzistencione potrebe. Suština je u tome što uvijek govorim da je borcu poslije OO rata trebalo obezbijediti adekvatno zaposlenje, a nakon ispunjavanja uslova za penziju i adekvatnu penziju. Probleme nezaposlenih, nepenzionisanih boraca i onih sa niskim zaradama i niskim penzijama nemoguće je riješiti kroz borački dodatak”, rekao je Ostojić.

Uz to, od nadležnih očekuje da se otvori pitanje boraca kojima je jedina pomoć upravo borački dodatak.

“Da li su oni prioritet? Razgovaraćemo i o nastavku pomoći za optužena i osuđena lica, socijalno ugrožene i teško oboljele iz reda boračkih kategorija. Potrebno je razgovarati i o projektu zapošljavanja djece poginulih boraca, o realizaciji projekta banjske rehabilitacije za demobilisane borce i o nastavku realizacije projekta stambenog zbrinjavanja PPB i RVI”, naglasio je Ostojić.

Ističe da sa nadležnima očekuju razgovore i po pitanju povećanja drugih finansijskih parametara, poput rasta najniže plate, povećanje plata u javnom i realnom sektoru, rasta prosječne neto plate, rasta BDP-a….

Podsjetimo, borački dodatak u Republici Srpskoj trenutno iznosi tri KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava.

Izvor: Nezavisne