Banjaluci prijeti ekološka katastrofa. Javno preduzeće Depot ima rok od 18 dana da firmi Čistoća preda u posjed više od 295 dunuma zemljišta na kojem se nalazi regionalna deponija. I to ne bi bio problem da DEPOT nije jedina firma u banjalučkoj regiji koja ima sve potrebne ekološke dozvole za upravljanje otpadom. Baš zato su odavno upozoravali gradsku upravu da što prije reaguje. Rješenje nikad nije ponuđeno.

“Šta će se desiti? Vjerovatno će advokat JP Čistoća uložiti zahtjev za prirodno useljenje, odnosno da uđu u posjed, na šta mi imamo rok od osam dana da izađemo sa žalbom prema tome. Mi ćemo sve moguće pravno da učinimo da ostanemo i dalje u posjedu, ako izađemo nastaje ekološka katastrofa”, kaže Ratko Jokić, v.d. direktora preduzeća “Dep-ot”.

Odbornici skupštinske većine predlažu da se barem održi vanredna sjednica lokalnog parlamenta. Problem oko deponije bio bi jedina tačka. Pitanje je ipak da li bi i to urodilo plodom.

“Mogu da vam kažem samo da sam jutros poslao dopis prema rukovodstvu Depota. Mene samo čudi razmišljanje čovjeka koji je već petu godinu gradonačelnik. Ne interesuje ga nijedan problem ni u jednom trenutku, pa ni problem Depota”, kaže Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada Banjaluka.

Iz Depota su uzaludno pokušavali da dođu do Stanivukovića. Uprkos brojnim pozivima, nije prisustvovao nijednom sastanku. Ali su zato gradonačelniku i ovaj put krivi svi drugi. Samo ne on. 

“Nismo mi krivi što je nekad prije 20 godina se ušlo u spor. Može biti kriv taj neki gradonačelnik ili skupština što je tada neke radnje ili pravne odluke donijele koje su bile predmet spora, ali nikako sadašnji gradonačelnik i uprava”, kaže Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

Spor oko zemljišta između Depota i Čistoće traje nekoliko godina. I ne pravi to problem samo Banjaluci. Još sedam gradova i opština odvoze smeće na tu deponiju.

Izvor: ATV