Distributivna i prenosna mreža u Bosni i Hercegovini ima kapacitet da prihvati električnu energiju koju će proizvoditi nove elektrane ukupne snage 2000 megavata (MW) čija će se gradnja odvijati u narednim godinama. Među njima su i hidrocentrale na Bosni i Drini kao projekti od izuzetne važnosti i za aktuelni proces tranzicije elektroenergetskog sektora.

Komentarišući predstojeće aktivnosti, predsjednik BiH komiteta elektroenergetičara (CIGRE) Zijad Bajramović ističe da struka podržava razvoj elektroenergetskih sistema koji uključuje povećanu obnovljivu i distribuisanu proizvodnju i zahtijeva otporniju i fleksibilniju mrežu koja prepoznaje sve kritičniju ulogu integrisanih prenosnih i distributivnih sistema kao pokretača energetske tranzicije.

“Sposobnost da se postojeće distributivne mreže održe stabilnim i funkcionalnim odnosno da im se poveća otpornost u novim klimatskim uslovima zahtijeva značajna ulaganja. Fleksibilnost je ključna za stabilnost mreže posebno u kontekstu povećane upotrebe obnovljivih izvora energije koji su često nestabilni i podložni promjenama usljed vremenskih uslova. Iz tog razloga postoji potreba za razvojem novih tehnologija, kao što su baterije za skladištenje i upravljanje invertorima”, izjavio je Bajramović za Fenu.

O tome je krajem prošle godine razgovarano i na četvrtom Savjetovanju bh. komiteta elektrodistributera (CIRED) održanom u Mostaru na kojem je zaključeno da se novim setom energetskih zakona građanima na jednostavniji način daje mogućnost da se uključe u dekarbonizaciju energetskog sektora. Pri tom su prezentovana i mišljenja vodećih stručnjaka iz Hrvatske i Slovenije. No, da bi se došlo do željenog cilja biće potrebno usvojiti određene podzakonske akte, koji će omogućiti primjenu novih rješenja – prozjumera, zajednica obnovljive energije, itd.

Poruke sa skupa u Mostaru aktuelizovane su na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Bh. komiteta CIGRE u kontekstu aktivnosti planiranih za 2025. godinu. Naglašeno je da su elektroenergetičari, elektroenergetske kompanije, regulatori sistema ali i aktuelna vlast pred novim izazovom kada je u pitanju jačanje otpornosti distributivnog sistema s obzirom na sve veći broj ekstremnih događaja i štetnih uticaja na električnu mrežu.

“Riječ je ustvari o kvarovima kao što su raspadi elektroenergetskog sistema, prekidi u napajanju i oštećenju opreme, klimatske promjene i ekstremni vremenski uslovi, oluje, poplave, kibernetički napadi i otpornost na brze tehnološke promjene”, pojasnio je Bajramović.

Na važnost tog pitanja upozorile su i prošlogodišnje poplave u nekoliko gradova u BiH, kao i raspad elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine i dijela regije sredinom prošle godine, te raspad na Kubi koji se desio minule jeseni, prenosi Fena.

Izvor: Agencije