Na ruskom Dalekom istoku, na poluostrvu Kamčatka, zabilježena je prva erupcija vulkana Krašenjinikov nakon više od šest vijekova, što stručnjaci povezuju sa snažnim zemljotresom koji je ovu oblast pogodio svega nekoliko dana ranije.
Erupcija se dogodila u noći između 2. i 3. avgusta, a prema riječima Olge Girine, šefice Kamčatskog tima za reagovanje na vulkanske erupcije, posljednji put ovaj vulkan bio je aktivan oko 1463. godine, sa mogućim odstupanjem od 40 godina.
“Ovo je prva istorijski potvrđena erupcija vulkana Krašenjinikov u posljednjih 600 godina“, izjavila je Girina za rusku agenciju RIA Novosti.
Stručnjaci ukazuju da je moguća uzročno-posljedična veza između snažnog zemljotresa i vulkanske aktivnosti. Naime, četiri dana prije erupcije, Kamčatku je pogodio najjači zemljotres od 1952. godine, sa magnitudom od 8,8 stepeni po Rihteru, a podrhtavanja su se osjetila i na sjevernim Kurilskim ostrvima. Tada su izdata upozorenja na cunami, a nekoliko talasa je djelimično oštetilo luku i druge objekte u priobalju.
Nakon potresa, uočeni su znakovi pojačane aktivnosti na više tačaka Kamčatke. Nedugo poslije, erupcija je zabilježena i na vulkanu Ključevskoj, poznatom kao najaktivniji na ovom poluostrvu.
U konkretnom slučaju Krašenjinikova, došlo je do pucanja padine i stvaranja lave u obliku kupole, a iznad sjevernog kratera formiran je gust stub pepela, visine do šest kilometara, što je potvrdilo i rusko Ministarstvo za vanredne situacije. Sam vulkan visok je 1.856 metara, a kretanje pepela bilježeno je prema istoku, ka Tihom okeanu, bez prijetnje po naseljena mjesta.
Ruske vlasti ostaju u pripravnosti, s obzirom na moguće dalje vulkanske ili seizmičke poremećaje.