Politički predstavnici FBiH, mahom iz reda Bošnjaka, odbili su još jednom ispruženu ruku za dijalog iz Republike Srpske smatrajući da, u doba kada Skupština u Banjaluci usvaja zakone koje usvaja, nema potrebe za razgovorom te da entiteti nemaju ništa sa temom koja bi trebalo da bude otvorena.
Jedina adresa za razgovore, po njima, je Parlament BiH.
Republički vrh je u nekoliko navrata posljednjih godina, u kriznim danima, slao partnerima u Federaciji pozive da otvoreno razgovaraju o odnosima i unutrašnjem stanju u zemlji koje su najviše narušavali visoki predstavnici, tvrdeći da su jedine ugovorne strane u Dejtonskom sporazumu Srpska i FBiH te da se sve odluke mogu donositi samo uz dogovor entiteta.
Da Srpska želi dijalog, uprkos aktuelnim dešavanjima, potvrdio je i predsjednik Republike Milorad Dodik riječima, shodno razgovoru sa prvim čovjekom Srbije Aleksandrom Vučićem, da su premijer Radovan Višković i on pozvali na razgovor predsjednicu FBiH Lidiju Bradaru (HDZ) i predsjednika Vlade Nermina Nikšića (SDP) nudeći datume ili da dođu kada im odgovara da razgovaraju o sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
– Mi želimo dijalog – poručio je Dodik.
U FBiH to, sudeći prema izjavama, nisu shvatili kao iskren potez, posebno apostrofirajući “manipulaciju pojmom izvornog Dejtona”. Zasmetalo im je i što su pozvani u vrijeme kada se u FBiH obilježava takozvani dan nezavisnosti BiH.
Tako je Nikšić odbio razgovor navodeći da bi se sastanku odazvao u drugim okolnostima i na neku drugu temu za koju su nadležne entitetske vlade.
– Svaki vid rasprave o pitanjima iz nadležnosti države može se voditi bilo putem institucija BiH ili u formatu predstavnika stranaka na nivou BiH. Nisam spreman učestvovati ni u pregovorima ni dogovarati se o bilo kojem obliku dalje političke saradnje sa institucijama Republike Srpske dok ne budu obustavljeni i poništeni oblici neustavnog, antidejtonskog i antidržavnog djelovanja – istakao je Nikšić.
Potpredsjednici FBiH Igor Stojanović i Refik Lendo reagovali su slično kao Nikišć, dok se Lidija Bradara nije oglasila niti je odgovarala na pozive “Glasa“.
Politikolog Dragana Delić za “Glas”, na pitanje šta je spas za BiH – dijalog ili hvatanje za slamku OHR-a, kaže da je, nažalost, odgovor jasan kao dan.
– Bošnjački politički predstavnici su po ko zna koji put pokazali da im dijalog nije na pameti. Njima je jedina opcija nametanje volje i unitarizacija BiH, i to uz pomoć stranih faktora, što kako vidimo, kompletnu BiH vuče u, pa možemo slobodno reći, političku krizu. Jedini spas za BiH je dijalog ravnopravnih strana, bez nametanja i uz poštovanje Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma. Republika Srpska je otvoreno spremna na dijalog, što je više puta i pokazala, ali jasno je da neće dozvoliti da joj bilo ko oduzme prava koja su joj zagarantovana Ustavom – zaključila je Delićeva.
Govoreći o OHR-u, naglasila je da se sve više potvrđuje da je to instrument koji se koristi za destabilizaciju Srpske i nametanje volje Sarajeva.
– Svjesni smo da je trenutno stanje u BiH krajnje alarmantno. Bošnjački političari ne shvataju da njihov pristup, koji često uključuje zaobilaženje dijaloga i insistiranje na unilateralnim odlukama, neće dovesti do stabilnosti i prosperiteta. Takvo ponašanje samo produbljuje podjele i stvara atmosferu straha i nesigurnosti -kategorična je Delićeva.
Republički vrh je godinama istrajan u tvrdnji da je zapravo u BiH urušena dejtonska struktura i da se Srpska i FBiH moraju dogovarati o tome kako će zemlja funkcionisati, bez uplitanja stranaca, a posebno Kristijana Šmita koji je nelegalno u fotelji visokog predstavnika.
Srpska je, na primjer, polovinom 2021. godine imala zaključke o pokretanju inicijative za dijalog sa FBiH, kao i tri konstitutivna naroda o mogućim rješenjima. Te godine je formiran i pregovarački tim za dijalog s ciljem postizanja dogovora o budućnosti i odnosima unutar BiH, uz najavu da se nadaju da će nakon načelnog prihvatanja dijaloga od strane Hrvata slično postupiti i Bošnjaci te da će u razgovoru pronaći rješenje za nagomilane probleme.
Nedugo zatim je upućen još jedan apel da se razgovara zbog odluka Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu, nametanja “Inckovog zakona” te imenovanja Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika u BiH iako nije prošao svu potrebnu proceduru u Savjetu bezbjednosti UN. Još tada je upozoreno da će se predstavnici Srpske povući iz institucija BiH i početi proces vraćanja nadležnosti koje su ranije, pod pritiscima ili sporazumno, prenesene na taj nivo vlasti.
U međuvremenu, dok je Srpska pozivala na dijalog, na osnovu nametnutih odredaba zakona od strane Kristijana Šmita počeo je sudski proces protiv predsjednika Republike Milorada Dodika, koji je nepravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja te funkcije, što je bio okidač za novi pohod u vraćanje nadležnosti. Međutim, uprkos tome, Skupština je dan poslije presude, koja je otvorila Pandorinu kutiju, zauzela stav da FBiH bude opet pozvana na dijalog.
– Srpska poziva FBiH, kao drugu stranu potpisnicu Aneksa četiri, da se u roku od 30 dana izjasni o vraćanju na dosljednu primjenu Ustava BiH kao međunarodnog ugovora – piše u jednom od prihvaćenih zaključaka.
Izvor: Glassrpske