Prerađevine od voća i povrća skuplje od 40 do 50 odsto

16.09.2022. - Aktuelno

Zbog  skupljeg povrća i voća, u odnosu na ranije godine, mnogi će  ove  jeseni odustati od pripremanja tradicionalne zimnice. Kupovaće se na  teglu i na komad, kaže Mladen Lazić, vlasnik porodičnog preduzeća “Mameks” iz Golog Brda kod Bijeljine, jedan od najvećih proizvođača plasteničkog povrća u Semberiji, koji je prije tri godine ušao u industrijsku preradu povrća po tradicionalnim recepturama.

Mladen Lazić kaže da su cijene repromaterijala uticale i na cijene finalnih proizvoda. U prošloj godini teglu cvekle nudio je kupcima po jednu KM, dok sada toliko koštaju samo staklena tegla i poklopac.

“ Ljudi će kupovati teglu po teglu. Neće imati zalihe u svojim špajzima, tako da će se ponašati u skladu sa svjetskom ekonomskom krizom, oprezno i ekonomično.  Povrće je skuplje za oko 50 odsto, tegle, ulje, šećer, poklopci za tegle, poskupjeli su i do 300 odsto. Ocat za kiseljenje povrća koštao je 1,80 KM po litru, sada košta 4,80 KM, tegle su sa 18 pfeniga poskupjele na 60 pfeniga, poklopci za tegle sa 10 na 20 pfeniga, ulje sa 1,80 KM po litru na 4,50 KM. Poskupio je plin, folije za pakovanje skočile su sa dvije KM na 4,30 KM. Zbog toga je naš ajvar, umjesto prošlogodišnjih tri KM za teglu, sada 4,50 KM. Cvekla i šarena salata koštaće ove jeseni dvije KM. Hrana postaje skupa i teret se sada preliva na potrošače, jer su godinama taj teret nosili poljoprivrednici i prerađivači”, kaže Mladen Lazić.

Stevo Filipović, direktor bijeljinske Fabrike za preradu voća i povrća “Sava Semberija” kaže da je ova fabrika domaće voće i povrće otkupljivala po znatno većim cijenama u odnosu na prošlu godinu. On kaže da je “Sava Semberija” morala povećati cijene svojih proizvoda minimalno za 40 odsto u odnosu na prošlu godinu.

“ Mi smo povrće i voće plaćali od 50 do 100% više nego u prošloj godini. Međutim, nas su snašle druge nevolje. Tona mazuta je sa 16.000 KM povećana na 52.000 KM, litar ulja je poskupio sa 1,37 na 4,60 KM, staklena ambalaža je duplo skuplja, limenke su skuplje za 125 odsto. Još nismo dobili limenke za koje smo prije pet mjeseci uplatili avans. Plastične folije, streč – folije i tacne skuplje su za 300 odsto. Fabrike stakla ne mogu raditi bez gasa, koji je sa 370 poskupio na 3.500 dolara. Kada ne bismo povećali cijene svojih proizvoda, mi bismo morali zaustaviti proizvodnju, a to bi nas, kudikamo, više koštalo”, kaže Filipović.

Đorđe Slavinjak, vlasnik i direktor bijeljinskog “Spektar drinka” kaže da bi svako drastično povećanje cijena finalnih proizvoda išlo nauštrb zatvaranja radnih mjesta, ali i na štetu kupaca.

“ Mi smo do sada koristili vlastite zalihe, te smo uspjeli da održimo proizvodnju i radna mjesta. Podsjetiću vas da je šećer  duplo skuplji u odnosu na prošlu godinu, kao i plin, dok je električna energija skuplja za 30 odsto. Repromaterijal je poskupio procentualno od 40 do 50 odsto”, kaže Slavinjak, ističući i to da će nakon iskorištenja starih zaliha neminovno morati izvršiti kalkulaciju cijena svojih proizvoda, uz nezaobilazan oprez da one ne budu previsoke i nepodnošljive po tradicionalne kupce i potrošače.

Bijeljina.com