Evropska komisija (EK) objavila je izvještaj o napretku BiH u reformama i putu ka Evropskoj uniji (EU), a u njemu se, između ostalog, navodi da nije bilo promjena u borbi protiv korupcije, a da su napori da se uspostavi evidencija proaktivnih istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda ostali nedovoljni.

“Napredak u borbi protiv korupcije na visokom nivou treba ozbiljno intenzivirati”, piše u Izvještaju.

Očekuju da posebna odjeljenja za borbu protiv korupcije u tužilaštvima na državnom nivou i u Republici Srpskoj počnu efikasno rješavati slučajeve korupcije na visokom nivou, uz to podvlačeći da mora biti ojačana njihova nezavisnost u radu.

U Izvještaju je bilo i pohvala, a one se odnose na to da je posvećenost političkog rukovodstva evropskim integracijama donijela opipljive rezultate između novembra 2023. i marta 2024. godine, usvajanjem zakona koji se tiču pravosuđa, sprječavanja pranja novca i sukobu interesa.

Navode da je u funkcionisanju pravosuđa postignut napredak. Istina, ograničen.

“Uporni i evidentni znaci pogoršanja se nastavljaju, pa je potrebno zahtijevati hitne mjere za jačanje integriteta i vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe. Loše funkcionisanje pravosudnog sistema nastavilo je da podriva prava građana i borbu protiv korupcije”, stoji u Izvještaju.

Uz podsjećanje da je novi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma (BPPN/BPFT) usvojen u februaru 2024. godine, i da se njime unapređuju odredbe o procjeni rizika i predviđa stalno koordinaciono telo, u skladu sa pravnim tekovinama EU, Komisija naglašava da je potrebno usvojiti i podzakonske akte.

“Novi zakon o sprečavanju sukoba interesa usvojila je Skupština u martu 2024. Zakon ima za cilj da poboljša nivo usklađenosti sa evropskim standardima na državnom nivou i predstavlja značajan korak naprijed, iako još nije u potpunosti usklađen sa evropskim standardima. Sada bi to trebalo efikasno implementirati”, dodaje se kao komentar uz Zakon o sprječavanju sukoba interesa BiH.

I zakonodavni okvir Republike Srpske bio je tema izvještaja, a Komisija se bavila nacrtom zakona o tzv “stranim agentima”. Podsjetivši da je Vlada RS u maju 2024. povukla ovaj nacrt, u izvještaju piše da se ovo pitanje više ne bi trebalo pokretati.

“U suprotnom bi negativno uticao na demokratske vrijednosti i osnovne slobode i predstavljao bi korak unazad”, upozorili su iz EK.

Upozorenja se poslali i kada je u pitanju kriminalizacija klevete, gdje je konstatovano da “klevetu tek treba dekriminalizovati u cijeloj zemlji”.

“Krivične kazne za klevetu u entitetu Republika Srpska i dalje ozbiljno utiču na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i slobode medija i imaju zastrašujući efekat na slobodu medija”, naglašava se u Izvještaju.

U skladu sa pričom o slobodi medija i izražavanja, ističe se da nije bilo napretka u garantovanju slobode izražavanja i medija i zaštite novinara.

“Nastavljen je politički pritisak, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, bez odgovarajućeg institucionalnog praćenja”, takođe se upozorava.

Pored toga, EK nije zadovoljna ni činjenicom da organizacije civilnog društva djeluju u ograničenom okruženju.

BiH je dobila pohvale po pitanju spoljne politike, pogotovo odnosa u sukobu Rusija Ukrajina, ali se dodaje kako po tom pitanju i dalje postoje određene opstrukcije.

“BiH je postigla i zadržala punu usklađenost sa zajedničkom spoljnom i sigurnosnom politikom EU posebno u pogledu izjava i restriktivnih mjera nakon agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine. Sprovođenje restriktivnih mjera ostaje izazov zbog političkih opstrukcija. Bosna i Hercegovina je nastavila da učestvuje u misijama i operacijama EU za upravljanje krizama u okviru zajedničke sigurnosne i odbrambene politike”, kaže se u Izvještaju EK.

Boljitak je zabilježen i po pitanju upravljanja migracijama, iako mjesta za napredak i dalje ima.

“BiH treba izdvojiti odgovarajući budžet za upravljanje migracijama, nastaviti napore za povratak neregularnih migranata u njihove zemlje porijekla i poduzeti dalje korake kako bi osigurala funkcionalan sistem azila. I dalje postoje prepreke u osiguravanju kvalitetnog i efikasnog pristupa procedurama azila”, navedeno je.

Osim toga, piše i da antiterorističko zakonodavstvo još nije u potpunosti usklađeno sa pravnim tekovinama EU i međunarodnim pravom, te da se za djela terorizma moraju osigurati strože sankcije kroz izmjene krivičnog zakonodavstva.

“Zakone o zaštiti kritične infrastrukture (do sada samo u entitetu Republika Srpska) treba izraditi i usvojiti na svim nivoima vlasti. Zakonodavstvo o prekursorima eksploziva još uvijek treba uskladiti s acquis-em EU”, dodaje se u Izvještaju EK.

Izvor: Nezavisne