Ako ste primijetili da je jogurt poskupio i da su vam računi za komunalije povećani, prepušteni ste sami sebi, jer oni koji su plaćeni da se brinu za vaš životni standard imaju “preča” posla.

Sve ukazuje na to da će nova politička kriza u BiH, sigurno jedna od najvećih u postdejtonskoj BiH, u zapećak gurnuti sve interese stanovništva.

U periodu koji slijedi, sa sigurnošću se može reći, svjedočićemo političkim prepucavanjima na relaciji Banjaluka – Sarajevo – međunarodna zajednica…

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik će imati šta da poruči političarima u FBiH, odakle će mu vjerovatno uzvratiti ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak i ministar odbrane BiH Zukan Helez, a onda će se u “dijalog” umiješati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, zatim Rusi, možda i Amerikanci, pa će šlag na tortu, moguće je, na kraju dodati Kristijan Šmit. I tako unedogled.

Vrtoglav rast cijena, užasna platežna moć građana, zastoj na evropskom putu i drugi izazovi su, čini se, nebitni onima koji o njima treba da se brinu.

Iz Centra za sigurnosne studije BiH su upozorili: rezultati najnovijeg istraživanja Direkcije za evropske integracije (DEI) ukazuju na to da bi za ulazak BiH u EU trenutno glasalo 69,9 odsto građana, što je drastičan pad u odnosu na rezultate iz 2022.

“Umjesto procesa integrisanja koji su usmjereni u korist samih građana putem projekata iz oblasti umjetnosti, kulture, sporta, nauke, muzike ili biznisa, proces integracija postao je puki alat za politička nadmudrivanja, koji se koristi da bi se izvukli određeni ustupci ili preusmjerila odgovornost za evidentne neuspjehe u provođenju reformi”, navodi Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije.

Politikolog Nikolina Lozo kaže da je politička kriza u BiH zauzela centralno mjesto u životima građana, koliko god oni bili svjesni loše ekonomske situacije.

“Činjenica je da će u fokusu biti politička kriza, a ne stvarne potrebe građana, kao i pljačkanje onoga što je ostalo u ovoj zemlji”, poručuje Lozo.

Politička analitičarka Tanja Topić napominje da su problemi građana i stvari koje su njima bitne za život odavno u zapećku interesovanja tobože političkih elita. Građani su ovdje, dodaje Topićeva, već dugo prepušteni sami sebi, sem onih koje su partije “udomile”.

“Političke elite zanimaju bitne političke i nacionalne stvari, lični i interesi političkih partija koje su pretočili u interese naroda. O standardu stanovnika se ne priča godinama, to nije bitno, iako političari “umiru od brige za stanovništvom”, brigu stanovništva koja je egzistencijalna pakuju u brigu o nacionalnoj ugroženosti, pri čemu od građana traže podršku samo kad njima zatreba”, ističe Topićeva.

Politikolog Mihajlo Mašić ističe da je životni standard u BiH tema o kojoj se premalo govori, što sasvim sigurno odgovara predstavnicima vlasti.

Prema njegovim riječima, političke krize koje dolaze jedna za drugom svakako jesu jedan od razloga što se ne govori o suštinskim pitanjima za građane u BiH.

“Predstavnici opozicije jesu neko ko bi trebalo više pažnje da posveti temama koje se tiču kvaliteta života građana, čak neki to i pokušavaju da iznesu. Međutim, često i oni upadaju u zamke i više se bave temama koje su na neki način popularne u tom momentu, pokušavajući da na taj način prikupljaju političke poene. Sumnjam da će u skorijoj budućnosti životni standard isplivati kao tema o kojoj se najviše govori, jer je BiH područje gdje su “vrele” teme popularne, a političari to mudro koriste da bi sakrili činjenicu da se loše živi”, rekao je Mašić.

Izvor: Nezavisne / Autor: Goran Sladojević / Foto: Nezavisne