Bosna i Hercegovina u ovoj godini planira očistiti 75 kilometara kvadratnih od mina, što je manje od 10 odsto od ukupne sumnjive površine, a sem toga Komitetu za implementaciju obaveza uputiće i novi zahtjev za produženje roka jer do marta 2027. godine neće uspjeti ispuniti ranije prihvaćene obaveze.

Naime, prema Planu deminiranja u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu, a koji je objavljen na “E-konsultacijama”, BiH i dalje spada u red zemalja koje se suočavaju sa velikim minskim problemom.

“Prema izvršenim procjenama, u januaru 2026. godine sumnjiva opasna površina na mine u Bosni i Hercegovini iznosi 774,69 km2, što predstavlja 1,51 odsto u odnosu na ukupnu površinu Bosne i Hercegovine”, navode iz Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini.

Šta otežava identifikaciju sumnjivih područja?

Kako se dodaje u analizi, u bazi podataka Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini u operativnoj upotrebi je još 8.415 minskih zapisnika o minskim poljima, dok je od početka deminiranja uklonjena minska opasnost na 10.713 minskih zapisnika.

“Minska polja u Bosni i Hercegovini karakteriše relativno mali broj mina. Vrlo često se javljaju grupe mina ili pojedinačno postavljene mine obično nepoznatog rasporeda. Problem predstavlja kvalitet minskih zapisnika prema kojima se u velikom broju slučajeva ne može utvrditi tačna lokacija minskog polja, oblik i raspored mina na terenu”, kažu oni.

Kako dodaju, identifikaciju sumnjivih područja otežavaju i nedostupni, odnosno nefunkcionalni zapisi o minskim poljima, sve teža identifikacija preostalih minskih polja koja su uglavnom u brdsko-planinskim područjima, kao i nedostatak relevantnih informacija zbog proteka vremena.

Mine odnijele hiljade života

I dok BiH broji godine borbe u čišćenju prostora od mina, porodice broje žrtve, a posljednja u nizu je Mehmed Hasanamidžić, mladić iz naselja Hodžići kod Doboja, koji je poginuo prošle godine u obilježenom minskom polju.

“U periodu od 1992. do 2025. godine od mina, kasetne municije, eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata (ESZR) u Bosni i Hercegovini su stradale 8.472 osobe. U ratnom periodu (1992-1995. godina) u BiH je registrovano ukupno 6.690 žrtava mina/ESZR. U poslijeratnom periodu (1996-2025) stradale su 1.782 osobe, od čega 165 punoljetnih ženskih osoba, 1.616 osoba muškog pola i jedna osoba nepoznata po polu. U periodu od 1992. do 2025. godine ukupno su stradale 144 maloljetne osobe, od toga 112 muškog i 32 maloljetne osobe ženskog pola”, naveli su oni.

Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH su stradala 134 deminera, od čega 53 smrtno, dok je 81 zadobio teže i lakše povrede.

Čime raspolaže BiH?

Iz Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini ističu da sa pregledom stanja u januaru 2026. godine, Bosna i Hercegovina ima 17 akreditovanih organizacija za protivminsko djelovanje.

“Od toga sedam komercijalnih kompanija, pet nevladinih i pet vladinih organizacija (Oružane snage BiH, Federalna uprava civilne zaštite, Republička uprava civilne zaštite RS, Civilna zaštita Brčko distrikta i Društvo crvenog krsta/križa BiH). U strukturi akreditovanih organizacija prijavljeno je 847 osoba koje posjeduju akreditacije za deminerska zanimanja i ovlaštenja za rad”, navodi se u analizi.

Kako dodaju, taj broj uključuje 478 obučenih deminera i 280 osoba koje su ovlaštene za obavljanje rukovodnih i nadzornih zadataka kao što su vođe timova, vođe radilišta, operativni oficiri, oficiri za osiguranje kvaliteta, treneri prega, kerovođe, operateri itd. te 89 medicinara.

Izvor: Nezavisne / Autor: Adnan Selimović / Foto: Vesna Duka