Ambasada Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj oglasila se povodom slučaja četvorogodišnjeg Raifa Terzića, dječaka s poremećajem iz autističnog spektra, koji je krajem prošle godine deportovan iz Švedske u Bosnu i Hercegovinu, navodeći da o ovom slučaju nije bila zvanično obaviještena niti je zaprimila zahtjev porodice za konzularnu pomoć.

Šta treba znati:

• Raif Terzić (4) rođen je u Malmeu, ali po rođenju nije stekao švedsko državljanstvo
• Dječak ima poremećaj iz autističnog spektra i u potpunosti zavisi od roditeljske njege
• Švedske vlasti su odbile zahtjeve za državljanstvo i trajni boravak
• Djetetu su ukinuta prava na zdravstvenu zaštitu, rehabilitaciju i vrtić
• Raif je deportovan u BiH, iako je cijeli život proveo u Švedskoj
• Porodica je privremeno razdvojena administrativnom odlukom
• Ambasada BiH tvrdi da nije imala zvaničan zahtjev za postupanje

Slučaj Raifa Terzića izazvao je snažne reakcije javnosti u Švedskoj i regionu, otvorivši pitanje primjene strože švedske migracione politike, naročito u slučajevima koji uključuju djecu s teškim razvojnim poteškoćama.

Ambasada: Bez formalnog zahtjeva – nema postupanja

U saopštenju Ambasade BiH u Štokholmu navodi se da je ova diplomatsko-konzularna misija za slučaj maloljetnog Raifa Terzića saznala isključivo putem medijskih izvještaja.

„Do trenutka objavljivanja navedenih informacija u medijima, Ambasada nije zaprimila nikakav zvaničan zahtjev porodice za pomoć, niti za bilo kakve konzularne ili druge usluge“, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da, shodno tome, Ambasada nije imala formalnu osnovu za djelovanje, te da nema uticaj na migracionu politiku Kraljevine Švedske, niti na odluke tamošnjih nadležnih organa u vezi s boravkom, povratkom ili državljanstvom.

Ipak, iz Ambasade poručuju da ostaju spremni da, u okviru svojih nadležnosti, pruže pomoć i informacije svim državljanima BiH, ukoliko se za to podnese odgovarajući zahtjev.

Kako je došlo do “pravnog vakuuma”

Ambasada je pojasnila da djeca rođena u Švedskoj ne stiču automatski švedsko državljanstvo, ukoliko roditelji u trenutku rođenja nisu bili švedski državljani.

Prema informacijama dostupnim iz medija, Raif Terzić rođen je 2021. godine u Malmeu, u vrijeme kada njegov otac Haris Terzić nije imao švedsko državljanstvo, dok je majka Nicole Eriksson imala stalni boravak. Otac je švedsko državljanstvo stekao nekoliko mjeseci kasnije, ali to nije automatski promijenilo i Raifov pravni status.

Kako je navedeno u saopštenju, dječak nije blagovremeno upisan u matične knjige rođenih i državljana Bosne i Hercegovine, što je, prema tumačenju Ambasade, dovelo do pravnog vakuuma i, posljedično, do deportacije.

Deportacija djeteta s autizmom

Švedske migracione vlasti su, nakon više odbijenih zahtjeva za dobijanje državljanstva i trajnog boravka, donijele konačnu odluku da se dječak deportuje u BiH.

Prema riječima oca Harisa Terzića, odluka mu je saopštena u novembru prošle godine, uz obrazloženje da Raif prvo mora dobiti državljanstvo BiH, a tek potom ponovo aplicirati za boravak ili državljanstvo u Švedskoj.

Zbog odluke Migracione uprave, Raif je ostao bez prava na zdravstvenu zaštitu, rehabilitaciju, dječiji dodatak i pohađanje vrtića u zemlji u kojoj je rođen i u kojoj je živio sve četiri godine.

Porodica razdvojena, dijete bez adekvatne brige

Raif, koji ne govori, nije samostalan i u potpunosti zavisi od roditeljske njege, u Bosni i Hercegovini ima samo 84-godišnju baku, nesposobnu da se brine o njemu. Kao jedino rješenje, porodici je nametnuto privremeno razdvajanje – otac je s dječakom ostao u BiH, dok majka i mlađi sin Amar ostaju u Švedskoj.

U obrazloženju švedskih vlasti navedeno je da se „porodični život može održavati i izvan Švedske“, što je dodatno izazvalo ogorčenje porodice i dijela javnosti.

Humanitarna kampanja i šira rasprava

Zbog finansijskih i emotivnih posljedica deportacije, pokrenuta je humanitarna kampanja na platformi GoFundMe, s ciljem pomoći porodici Terzić tokom prinudnog razdvajanja.

Slučaj Raifa Terzića dolazi u trenutku kada Švedska sprovodi znatno restriktivniju migracionu politiku, što, prema ocjenama organizacija za ljudska prava, sve češće dovodi do spornih odluka – čak i kada su u pitanju djeca i porodice.

Ambasada podsjeća: Dvojno državljanstvo sa Švedskom

Ambasada BiH podsjetila je da je Švedska jedna od samo tri države s kojima Bosna i Hercegovina ima zaključen sporazum o dvojnom državljanstvu, uz Srbiju i Hrvatsku, te da se prijava rođenja djece može izvršiti putem Ambasade u Štokholmu ili u nadležnim matičnim opštinama u BiH.

Izvor: Nezavisne