U vrijeme nesigurnog tržišta i problema plasmana, organska proizvodnja veliki je izazov.Na području Semberije socijalno preduzeće “Agroplan” koje zapošljava osjetljive kategorije stanovništva, lider je u proizvodnji organske hrane . Na 7 000 m2 zasnovali su organsku proizvodnju sezonskog voća i povrća

“Imamo  plasteničku proizvodnju sezonskog povrća i voća :to je i paradajz i paprika organska i luk itd.A pripremamo s ei za proizvodnju ajvara ove godine i paradajza .Ono što smo mi pokušali -jeste prisustvo na gradskoj pijaci ,alii zbog korone i određenih problema pokušavamo to sada putem online prodaje ,dostavom ili dolaskom ovdje na lokaciju, tako da građani mogu ovdje doći svakim radnim danom , ovdje kupiti i probati “,kaže Dragan Joković predstavnik bijeljinskog preduzeća “Agroplan”

I na Poljoprivrednom gazdinstvu “Mališević” u Vlasenici  bave se organskom proizvodnjom. Riječ je o mješovitoj proizvodnji od pašnjaka, voćnjaka, farmi te povrtlarske proizvodnje zasnovanoj je na 150 hektara

“Ovo je druga godina kako smo u sistemu organske proizvodnje .Organska proizvodnja je teška jer se koristi vrlo mali broj zaštitnih sredstava, manji su prinosi, ali je bolji kvalitet, pa očekujem da će ova proizvodnja da raste u Republici Srpskoj, uz dobre mjere Ministarstva poljoprivrede”, rekao je Mališević novinarima i pohvalio opštinu Vlasenica koja ove godine izdvaja sredstva za podsticaj organske proizvodnje”,kaže  Mališević

Inače, na području Republike Srpske organska proizvodnja zasnovana je na 1.300 hektara. Resorno ministarstvo poljoprivrede uradilo je obuke zainteresovanih proizvođača.Obuke je prošlo 220 korisnika, od kojih je 45 pristupilo konverziji proizvodnje ka organskom uzgoju.A budžetskim sredstvima predviđeni su i podsticaji

Dragana Zec ,predstavnica republičkog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kaže da Ministarstvo prati rast ove proizvodnje .

“sada imamo po jedinici biljne površine 500 i 600 KM po hektaru, zavisno od biljne vrste, 200 KM za sto kvadrata zaštićenog prostora, 500 KM po uslovnom grlu, 50 odsto od cijene sertifikata i ove godine smo formirali mjeru koja se odnosi na kapitalna ulaganja za male poljopriredne proizvođače koji mogu da dobiju 5.000 KM za ulaganje u mehanizaciju”,kaže Zec

. U drugo okupljanje organskih proizvođača uključeni su centri za socijalni rad i kazneno-popravne ustanove. Aleksandar Vulović iz KPZ-a u Banjaluci, kaže da se jedan dio privredne jedinice KPZ-a bavi poljoprivrednom proizvodnjom, ,drugi dio je stočarska proizvodnja a imaju i plasteničku proizvodnju.Svoje proizvode plasiraju u kuhinju KPZ-a alii trećim licima.

“Rad u poljoprivredi -kaže Vulović- uz ekonomsku korist, omogućava i kvalitetno korištenje vremena ali i edukaciju, kao  dio resocijalizacije”

Istog je mišljenja i Predrag Stošić,direktor socijalnog preduzeća “Radanska ruža” iz Lebana u Srbiji .On ističe da ovo socijalno preduzeće koje postoji od 2017.godine u sezoni zapošljava 35 žena, a ciljna grupa koju žele da uposle su samohrane majke, žrtve nasilja i žene sa invaliditetom.

Evropskom zelenom agendom predviđeno je do 2030. godine da svaka zemlja EU i one koje pristupaju imaju pod organskom proizvodnjom 25 odsto ukupnih poljoprivrednih površina.

 

Bijeljina.com