Savjet ministara BiH donio je odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih, hibridnih i CNG automobila do kraja ove godine, dok naši sagovornici ističu da su olakšice za električna vozila dobrodošle, ali nisu dovoljne jer prije svega nedostaje infrastruktura za njihovo punjenje.

Donošenjem odluke do kraja ove godine produžava se ukidanje carine na uvoz električnih automobila u BiH, a novina je da su bescarinskim uvozom obuhvaćeni CNG automobili koji koriste prirodni plin, dok će se dalje primjenjivati smanjenje carinske stope za uvoz hibridnih vozila od pet odsto”, navedeno je nakon sjednice Savjeta ministara.

Naime, radi se o uvozu u BiH novoproizvedenih automobila koji nemaju preferencijalni status robe iz zemalja s kojima BiH ima zaključene sporazume o slobodnoj trgovini.

Savjet ministara, kako su saopštili, na ovaj način pruža “konkretnu finansijsku podršku građanima, te javnom i privatnom sektoru za kupovinu i masovniji uvoz ove vrste automobila, što će doprinijeti smanjenju zagađenja vazduha i dekarbonizaciji kao jednom od ključnih stupova Zelene agende za zapadni Balkan”.

“Ova mjera fokusirana je na zaštitu okoline uz podizanje sigurnosti u prometu te otvaranje novih radnih mjesta i rast ulaganja u električne punionice”, najavili su iz Savjeta ministara.

Ekonomista Igor Gavran kazao je da su sve olakšice za električna vozila dobrodošle.

“Ipak, nisu dovoljne jer prije svega nedostaje infrastruktura za njihovo punjenje i generalno tretman kakav imaju u naprednijim državama. Cijene su im i dalje visoke, a pogotovo teško dostupne privrednicima kod transportnih vozila takvih tehnologija”, kazao je Gavran.

Dodao je da što se tiče hibridnih vozila, pa i onih koja koriste prirodni plin, možda je privremeno to i prihvatljivo, ali dugoročno ne, jer praktično svi modeli vozila se sada pojavljuju u samo ili dominantno hibridnim verzijama pa to postaje skoro isto kao ukinuti carine na sva vozila.

“CNG vozila možda zaslužuju takav tretman ako imamo u vidu, recimo, vozila javnog prijevoza, ali dugoročno jedino ima smisla poticati kupovinu potpuno električnih vozila”, pojašnjava Gavran.

Kako je rekao, u svakom slučaju bi najbolje rješenje bilo da BiH privuče nekog proizvođača električnih vozila da pokrene proizvodnju kod nas.

“Na primjer, kineskog da iskoristi pristup tržištu EU i angažuje domaće dobavljače auto-dijelova, a dok toga nema nemamo razloga ograničavati prodaju carinama jer time samo pomažemo uvoz evropskog otpada, odnosno polovnih vozila zastarjelih tehnologija”, zaključio je Gavran.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH kazali su da je u januaru uvezeno pet električnih vozila, dok su lani u istom periodu u BiH stigla četiri ovakva vozila.

“Tokom cijele prošle godine u BiH je uvezeno 230 električnih auta u vrijednosti većoj od 13 miliona maraka, računajući i plaćene dažbine, dok je 2023. godine u BiH uvezeno 240 vozila u vrijednosti većoj od 18 miliona plus dažbine”, kazali su iz UIO BiH.

Izvor: Nezavisne / Autor: Dajana Vujatović / Foto: Ilustracija