Nikad više pritužbi na sudije i tužioce u BiH

07.06.2022.

Kancelarija disciplinskog tužioca je prethodne godine primila 925 pritužbi na rad nosilaca pravosudnih funkcija u BiH, što je za čak 28,1 odsto više pritužbi nego u 2020. Pokrenut je 31 disciplinski postupak, a u 25 slučajeva utvrđeno da je neki sudija ili tužilac – kriv.

Sve ovo se može pročitati u Izvještaju VSTS BiH za proteklu godinu. I još mnogo toga, kao što je podatak da se najveći dio pritužbi odnosi na dužinu trajanja postupka, a potom na nemarno ili nepažljivo obavljanje službenih dužnosti sudija i tužilaca.

Pokrenuta su četiri disciplinska postupka više nego godinu dana ranije: 17 protiv sudija, osam protiv tužilaca, pet protiv predsjednika sudova, kao i protiv četiri glavna tužioca, s tim da su protiv jednog glavnog tužioca tokom godine pokrenuta dva disciplinska postupka (Republičko javno tužiteljstvo RS). Postupci su vođeni i protiv jednog glavnog tužioca kantonalnog tužilaštva, jednog glavnog tužioca okružnog javnog tužilaštva, te glavnog tužioca Tužilaštva BiH.

Ko se sve žali na nosice pravosudnih funkcija?

Najviše pritužbi stiglo je od nezadovoljnih strana u sudskom postupku, zatim od anonimnih građana, a potom slijede advokati. U toku 2021. okončan je 31 disciplinski postupak, a rezultat je sljedeći: odgovornost je utvrđena za 25 nosilaca pravosudne funkcije, i to jednom predsjedniku opštinskog suda, 15 sudija, šest tužilaca, kao i glavnom tužiocu Republičkog tužilaštva Republike Srpske i glavnom tužiocu Tužilaštva BiH. I jedni i drugi su kažnjeni uglavnom zbog nemara ili nepažnje u obavljanju službene dužnosti ili zbog neopravdanog kašnjenja u postupanju.

Milan Tegeltija, bivši predsjednik VSTS BiH, kaže da je rast broja disciplinskih prijava protiv sudija i tužilaca uvijek pokazatelj lošeg stanja pravosuđa i porasta nezadovoljstva i povjerenja u rad pravosudnih institucija.

“Nakon perioda od nekih šest godina, u kojem je konstantno bilježen pad broja disciplinskih prijava, sada je pravosuđe ponovo u fazi povećanja broja disciplinskih prijava, što je jasan pokazatelj pada povjerenja u rad pravosudnih institucija”, kaže Tegeltija za Srpskainfo.

Prema njegovim riječima, to više nije stvar opšte percepcije o radu pravosuđa koju građani mogu da imaju, iako nemaju nikakvih ličnih iskustava s radom pravosudnih institucija, nego ga stiču kroz medije.

“Ovdje se radi o konkretnom i objektivnom pokazatelju građana koji svoje nezadovoljstvo i nepovjerenje temelje na ličnim iskustvima u sudovima i tužilaštvima. Dakle, to je objektivan pokazatelj da je pravosuđe u fazi unutrašnje erozije”, navodi Tegeltija.

Advokat i potpredsjednik Narodne skupštine RS, Milan Petković, smatra da je dolaskom novog rukovodstva u VSTS BiH došlo i do određenih promjena u vidu pokretanja nekih novih postupaka.

“Često se to dešava, na primjer, u politici, kada kod promjene vlasti dođe do nekih hapšenja, tu bude i političkih neistomišljenika. Tako je moguće da je u VSTS došlo do nekih promjena u smislu da se pokrenu neki postupci koji ranije nisu pokretani ili su stajali u ladicama. Ja se iskreno nadam da se tu ne radi ni o kakvoj odmazdi, jer to ne bi bilo dobro ni za kolegijalnost, ni za funkcionisanje pravne države. Nadaćemo se svi da je to jedna normalna procedura i da je samo došlo do podizanja svijesti, ali i odgovornosti ljudi koji to rade”, kaže Petković.

Dodaje da je sigurno da ima određenih nepravilnosti u radu sudija i tužilaca u BiH.

” Samo pokretanje disciplinskog postupka protiv bilo kog nosioca pravosudne funkcije već je dovoljna kazna. Čak i da sankcija bude najminimalnija, sam postupak je dovoljno ozbiljan i jedna vrsta upozorenja za onoga na koga se odnosi”, zaključio je Petković.

Kazne

Kazne za sudije i tužioce koje je izrekla Kancelarija disciplinskog tužioca su različite. Bile su četiri pismene opomene koje se javno ne objavljuju, tri javne opomene, 14 smanjenja plate, jedno smanjenje plate uz tzv. posebnu mjeru, jedan premještaj s mjesta glavnog tužioca na mjesto tužioca, jedan premještaj s mjesta zamjenika glavnog tužioca na mjesto tužioca, te jedno razrješenje.

Imena se ne navode, ali znamo da je bivši glavni tužilac Tužilaštva BiH, Gordana Tadić, razriješena te dužnosti i premještena na mesto tužioca. Prije nekoliko dana nepravosnažno je razriješen i glavni tužilac Republičkog javnog tužilaštva RS, Mahmut Švraka, ali taj slučaj će se naći u idućem godišnjem izvještaju VSTS.

Izvor:Srpskainfo/Foto: Goran Šurlan