Od početka ove godine, litar goriva pojeftinio je za oko 30 feninga.

Sredinom januara, litar dizela u prosjeku je koštao oko 2,55, a benzina 2,50 KM.

Trenutno, na benzinskim pumpama u Banjaluci dizel se prodaje za oko 2,25, dok se prosječna cijena benzina kreće oko 2,2 KM.

Nije teško izračunati da je, unazad 4 mjeseca, litar goriva pojeftinio za 12 odsto.

Kako kažu u Grupaciciji za promet naftom i naftnim derivatima pri privrednoj komori Srpske, na pumpama u Banjaluci litar dizela košta između 2,24 i 2,27 KM, a litar benzina od 2,19 do 2,29 KM.

“Do poslednjeg pojeftinjenja nije došlo zbog kretanja cijene sirove nafte na svjetskoj berzi, nego činjenice da su pojedini distributeri samoinicijativno spustili cijene goriva. Onda su isti potez povukli i ostali, u želji da budu konkurentniji”, kažu za Srpskainfo u ovoj grupaciji.

Iako je cijena goriva pala, u Srpskoj ništa drugo nije pojeftinilo.

S druge strane, čim cijena goriva u malo značajnijem iznosu ode gore, i farmeri, i mlinari, i pekari, i trgovci odmah krenu da računaju za koliko bi mogli da poskupe svoje proizvode.

Zbog nekontrolisanog rasta cijena našli smo se u situaciju da nam kilogram voća košta i do 20 KM, da za povrće koje je nekad bilo hrana koju je svak sebi mogao da priušti, moramo da izdvojimo po 3-4 KM… Da kilogram mesa ide i do 40 KM, a da najobičnija kifla košta 0,6 KM…

“Ovo zaista nema smisla. Gorivo pojeftinilo za fin iznos, a cijene ostalih roba i usluga nikad više. Vidjećemo šta će se desiti ako gorivo opet krene da poskupljuje! Mislim da će već za par dana skočiti i cijena brašna, i hljeba i mesa, i svega ostalog što ljudi moraju da kupuju i usluga koje moraju da koriste”, kaže Miroslav S. iz Banjaluke.

Kako kažu u udruženjima potrošača, građani ne treba da očekuju da će pojeftinjenje goriva iznjedriti pad cijena hrane ili nekih drugih roba i usluga, jer se, podsjećaju, to ni do sada nije dešavalo.

“A kad benzin i dizel u kratkom vremenskom periodu poskupe dva puta za po par feninga, svi uzimaju digitrone u ruke i prave nove kalkulacije”, rekla je ranije za Srpskainfo izvršna direktorka trebinjskog Udruženja građana „Oaza“ Nedeljka Ilijić.

Naglasila je da svi gledaju samo svoj interes i kako da što više zarade.

“Dvije decenije sam u ovim vodama i nikada nisam doživjela da je neka branša, usljed pojeftinjenja goriva, snizila cijene svojih proizvoda. Još će biti dobro ako ne dođe do novih većih poskupljenja, odnosno ako cijene bar u dogledno vrijeme ostanu stabilne”, poručila je Ilijićeva.

U Uniji udruženja poslodavaca Srpske ističu da od cijena goriva, suštinski, najviše zavise djelatnosti transporta roba i prevoza putnika.

Zoran Škrebić, predsjednik ove grupacije potvrđuje da cijene, generalno, vrlo brzo reaguju na poskupljenje bilo kojeg energenta.

“Međutim, kad dođe do pada cijena energenata, dosta dugo vremena treba da prođe da se to odrazi na pojeftinjenje drugih roba. Ili, dođe do pojeftinjenja, ali ne u iznosu u kojem se očekuje. Jedan od razloga je to što proizvođači, jednostavno, ne žele da spuste cijene, ali mislim da to nije pravilo. Smatram da na to više utiče situacija u kojoj cijene brzo padaju i brzo rastu. Tu postoji određena doza opreza da se ne desi novi brzi rast i onda svi zajedno dolazimo u još veće probleme”, ističe Škrebić.

Dodaje da, ukoliko se pojavi određeni period malo duže stabilnosti i cjena i političkih dešavanja, onda i cijene počinju da padaju.

“U svakom slučaju, daleko brže rastu”, poručuje Škrebić.

Izvor: Srpskainfo / Autor: Maja Radoja