Korona virus, veliki kašalj i morbile epidemije su koje su nas zapljusnule u posljednje četiri godine i osim što ulivaju strah stvaraju i osjećaj konstantne ugroženosti zdravlja stanovništva. Prema riječima ljekara, zarazne bolesti, nove ili stare, biće prijetnja i u budućnosti, jer mnogi faktori pogoduju njihovom buđenju.

Zarazne bolesti kroz istoriju su mijenjale tokove živote i sijale masovnu smrt, s tim da je njihova pojava bila u decenijskim razmacima. Danas iza ugla često vreba neka epidemija, budući da se bude bolesti za koje se vjerovalo da su iskorijenjene na ovim prostorima.

Krajem prošle godine čitav region je zahvatila epidemije velikog kašlja, a prema podacima Instituta za javno zdravstvo u Srpskoj od pojave prvog slučaja do sada bolest je potvrđena kod 96 osoba. Morbile su potvrđene kod troje mališana, a ni virus korona nije u potpunosti nestao.

U Institutu navode da je u Republici Srpskoj samo od 5. do 11. februara na virus korona testirano 139 uzoraka, dok je infekcija potvrđena kod devet osoba.

Pored poznatih bolesti konstantno se pojavljuju novootkriveni virusi pa tako novu prijetnju za stanovništvo planete predstavljaju aljaske boginje, koje su prošle sedmice odnijele prvi život u SAD.

Načelnica Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravstvo RS Nina Rodić Vukmir kaže da su aljaske boginje, poznatije po akronimu AKPV, povezane sa velikim boginjama, kravljim boginjama i običnim boginjama.

“Simptomi zaraze uključuju osip, oticanje limfnih čvorova i bolove u zglobovima i mišićima. Prvi slučaj zaraze zabilježen je još 2015. godine i od tada je zdravstvenim službama prijavljeno šest slučajeva. Svi zaraženi živjeli su na području Ferbenksa, koji je udaljen 483 kilometara od poluostrva Kenai, na kojem je živio muškarac koji je preminuo u januaru. Za sada nije poznato kako se AKPV prenosi, a sumnja se da bi virus mogao biti zoonotskog porijekla, odnosno da može preći sa životinja na ljude”, pojasnila je Rodić Vukmir.

Ona je istakla da je stanovništvo u stalnom riziku od pojave teških zaraznih bolesti i epidemija.

“Razlozi za to su mnogobrojni, uključujući promjene u načinu života, putovanja, klimatske promjene, kao i evoluciju samih patogena i njihove mutacije. Takođe faktori kao što su promjena u eko-sistemima, neadekvatne zdravstvene infrastrukture i globalizacija doprinose širenju bolesti. Iako je napredak u medicini i javnom zdravstvu omogućio kontrolu i suzbijanje mnogih bolesti, nove bolesti i patogeni mogu i dalje nastati ili se proširiti u populaciji, predstavljajući nove izazove”, rekla je Rodić Vukmir i dodala da je važno održavati visok nivo pripravnosti i ulagati u istraživanja da bi se bolje razumjele bolesti i kako bi ljekari mogli brže reagovati na njihovu pojavu.

Rodić Vukmir uvjerava da svijet, uključujući i Republiku Srpsku, ima planove, resurse i strategije za suočavanje sa pandemijama i drugim zdravstvenim prijetnjama.

“Mnoge zemlje su poboljšale svoju spremnost nakon iskustva sa pandemijom “kovid 19”, ali uvijek postoji prostor za poboljšanja. Ključni elementi u pripremi za pandemiju uključuju sposobnost zdravstvenog sistema da se brzo prilagodi povećanju broja oboljelih, osiguranje neophodne medicinske opreme i osoblja, kao i postojanje kapaciteta za brzo otkrivanje i praćenje novih slučajeva bolesti kroz testiranje i praćenje kontakata, razvoj vakcina i lijekova”, istakla je Rodić Vukmir.

Prema njenim riječima, redovno pranje ruku sapunom i vodom može spriječiti širenje mnogih bolesti, uključujući i virusne infekcije, dok je vakcinacija ključna za zaštitu od mnogih bolesti.

“U situacijama kada su bolesti u porastu izbjegavanje bliskog kontakta sa bolesnim osobama može pomoći u sprečavanju širenja infekcija. Nošenje maske u situacijama gdje je to preporučeno, posebno u zatvorenim prostorima i u gužvama, može smanjiti širenje respiratornih virusa. Praćenje nacionalnih uputstava i smjernica o trenutnoj epidemiološkoj situaciji i preporučenim mjerama zaštite su od velikog značaja. Prilikom putovanja, posebno u područja sa visokim rizikom od epidemija, neophodno je dobro se informisati i preduzeti potrebne mjere opreza”, savjetuje Rodić Vukmir.

I dekan Medicinskog fakulteta u Foči Dejan Bokonjić kaže da će se građani Srpske nažalost i u narednom periodu zasigurno često susretati sa novim virusima, ali i sa postojećim zaraznim bolestima.

“Kada je riječ o velikim epidemijama, kao što je bila ona koju je izazvao korona virus, za nas do tada nepoznat, takve situacije su se dešavale i kroz istoriju na svakih 50 ili 100 godina. Ali mi sada imamo drugi problem, a to je pojava i buđenje bolesti za koje znamo i s kojima je uz dostupne vakcine trebalo da se izborimo. Međutim nizak procenat vakcinisanih, kao i otpor prema vakcinama na velika je vrata vratio veliki kašalj i morbile za koje smo praktično smatrali da su iskorijenjene na ovim prostorima. Uz sve to imamo i “kovid”, koji je i dalje donekle prisutan pa i influencu, koja je ove godine poprilično agresivna. Sve to zajedno izgleda poprilično dramatično, jer su ambulante pune. Mnogo je djece i odraslih koji su bolesni”, priča Bokonjić.

On je istakao da će se vjerovatno u dogledno vrijeme pojaviti nova zaraza.

“Sasvim je sigurno da ćemo u budućnosti imati nove viruse zbog klime koja se mijenja, otapanja glečera, vjerovatno će se tu osloboditi neki mikroorganizmi na koje nismo računali. Za to treba biti spreman i nadam se da će društvo u cjelini o tome više misliti, da će se Svjetska zdravstvena organizacija pripremiti za tako nešto da bi u budućnosti mogla djelovati bolje i efikasnije i da nam je virus korona nauk”, kazao je Bokonjić.

Uticaj čovjeka

Nina Rodić Vukmir kaže da ljudi mogu imati određeni uticaj na nastanak novih virusa i sojeva na nekoliko načina, jer aktivnosti poput krčenja šuma, uništavanja prirodnih staništa životinja, lova na divlje životinje i intenzivnog uzgoja stoke mogu povećati kontakt između ljudi i životinja, što olakšava prenos virusa sa jednih na druge.

“Konzumiranje ili kontakt sa divljim životinjama koje mogu biti rezervoari virusa može povećati rizik od prenosa novih sojeva na ljude. Klimatske promjene mogu uticati na migracije životinja, promijeniti njihova staništa i povećati kontakt između ljudi i životinja, što takođe može uticati na širenje novih virusa. Povezanost ljudi širom svijeta putovanjima i trgovinom olakšava brzo širenje virusa, što je samo jedan dio problema globalizacije”, kazala je Rodić Vukmir.

Izvor: Glas srpske / Autor: Anita Janković Rečević