Narodna skupština Republike Srpske nedavno je izglasala Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima. Ovim zakonom lokalne zajednice više se ništa neće pitati kada su u pitanju geološka istraživanja mineralnih sirovina na njihovim teritorijama.

Mineralne sirovine, a naročito litij, predstavljaju “novu naftu” u svijetu i moćne države se odavno utrkuju ko će pronaći veće nalazište i namiriti svoje potrebe za baterijama koje će biti sve veće u budućnosti.

Saglasnost će isključivo biti u nadležnosti Vlade RS-a odnosno Ministarstva energetike i rudarstva ovog entiteta. Lokalnim zajednicama je dato pravo da daju svoje mišljenje, i to u kratkom roku od sedam dana, a opće je poznato da je mišljenje neobavezujuća kategorija.

Da se gradonačelnici, načelnici i skupština u općinama i gradovima bh. entiteta RS “isključeni” kada su u pitanju geološka istraživanja, potvrdila je za Klix.ba i poslanica u Narodnoj skupštini RS-a Tanja Vukomanović (PDP).

“Oni su riječ ‘saglasnost’ zamijenili za riječ ‘mišljenje’ s rokom od sedam dana pod izgovorom da nema stručnjaka u lokalnim zajednicama za ova pitanja. Ovo je još jedna izmjena zakona i potez vlasti na štetu građana ove zemlje i pogoduje isključivo onima koji bi trebali istraživati, a nikako onima koji žive u tim mjestima. Promjena je da se apsolutno razvlašćuju lokalne zajednice odnosno to znači da ljude koje ste birali neće moći odlučivati i da gradonačelnici, načelnici i skupština neće moći odlučivati šta može, a šta ne može da se radi na njihovim teritorijama.”

Vukomanović kaže da vlast RS-a tvrdi da ove izmjene nemaju veze sa rudarenjem i eksploatacijom, nego se radi samo o istraživanjima.

“Ali mi imamo primjere da su čak i prilikom istraživanja u Loparama zagadili tri bunara u kojima je pronađena otrovna supstanca. Bunari su presušili i ako bude vode više neće biti za piće. Ovo nije bezazleno, sve se radi nakaradno, pa je i prilikom istraživanja došlo do štete”, kaže opozicionarka u NSRS.

Upozorava i da se protesti građana pokušavaju svesti pod “ekološku katastrofu” što je neprihvatljivo.

“Opozicija je tražila da se lokalnim zajednicama vrati ‘saglasnost’ umjesto ‘mišljenja’, da se ne može vršiti istraživanja ako nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, zatim smo tražili da se riječ “protesti” izbaci u jednom članu gdje se kaže da se period istraživanja može produžiti u slučaju ekološke katastrofa, požara, poplava, suše i protesta. Po tome ispada da su protesti odnosno mišljenje građana jednaki ekološkoj ili prirodnoj katastrofi pa je jasno da može doći do zloupotreba. Sve su to odbili, bez obrazloženja. Čak ni ministar nije bio na sjednici već njegov zamjenik koji je bez ijednog obrazloženja sve odbio. Oni su to odlučili i sproveli u djelo na štetu cijele zemlje pod izgovorm da je to sve za naše dobro.”

Na kraju naša sagovornica ističe da je Vlada RS-a očito sve davno obećala, dogovorila i ispregovarala i da su ove izmjene zapravo samo tehničke prirode kako bi se olakšao posao.

“Mislim da je vrijeme sada više nego ikada da se građani pobune i da će sljedeće dvije godine biti u znaku priče o rudarenju i geološkim istraživanjima u BiH, a ne o nacionalnim podjelama, budžetima i slično.”

Pored navedenog, problematizovana je i najveća dozvoljena količina mineralne sirovine koja se može uzeti s ciljem ispitivanja kvaliteta i hemijsko-tehnoloških svojstava. Tako je sada taj iznos do 10.000 metara kubnih, a do sada je bilo 200 metara kubnih.

U februaru ove godine načelnik Lopara Rade Savić je u NSRS predao peticiju s potpisima 3.711 osoba koji se protive namjeri otvaranja rudnika litija na Majevici i Deklaraciju o protivljenju otvaranju rudnika litija, bora, natrijuma, stroncijuma, kalijuma i prateće asocijacije elemenata no Narodna skupština RS-a je odbila njihove zahtjeve.

Ljubiša Ćosić (SNSD), predsjednik Saveza opština i gradova RS-a, ranije je istakao da se lokalne zajednice ne smiju isključiti iz bilo kakve priče o potencijalnom rudarenju.

I dok se u RS-u zakonski “taba” teren za veća istraživanja i potencijalno kopanje ruda čija se vrijednost procijenjuje u milijardama eura, u Srbiji ponovo u fokus dolazi firma Rio Tinto i projekat vrijdan 2,4 milijarde dolara.

Vlada Srbije je novom uredbom podržala nastavak projekta iskopavanja litija. Zbog toga širom Srbije najavljuju se veliki protesti, a jedan je već održan proteklog ponedjeljka u Valjevu.

Izvor:Klix.ba