“Poslije dva i po mjeseca od porođaja u meni su doktori van Bosne i Hercegovine pronašli dva metra gaze.”

Ovako svoju priču za Radio Slobodna Evropa (RSE) počinje tridesetjednogodišnja Svjetlana Đurović koja se porodila prije sedam godina u bolnici u Bijeljini, na istoku BiH. Ovaj porođaj doveo je Svjetlanu, kako kaže, do invaliditeta.

“Zbog te gaze dobila sam sepsu, nemam dio crijeva i živim sa dijarejom. U februaru ove godine ljekari u Srbiji su otkrili da sam sedam godina živjela sa otvorenim grlićem maternice, iako sam se porodila carskim rezom. Bila sam u fazi predkancerogenog stanja”, dodaje Svjetlana.

Svjetlana je tužila doktoricu koja je bila na porođaju.

Osnovni sud u Bijeljini je donio prvostepenu presudu početkom jula 2021. godine u kojoj je doktorica Sanja Stevanović osuđena na uslovnu kaznu zatvora za nesavjesno liječenje. U istoj presudi, koju je RSE na uvid dao Osman Mulahalilović, advokat Svjetlane Đurović, na uslovnu kaznu je osuđena i medicinska sestra koja je asistirala tokom porođaja.

Nakon izrečene prvostepene presude, tužbu je uložilo Okružno tužilaštvo u Bijeljini, kako kaže advokat Mulahalilović, koje nije bilo zadovoljno izrečenom kaznom.

U novembru 2021. godine Okružni sud u Bijeljini je prihvatio žalbu tužilaštva i preinačio presudu na kaznu zatvora za doktoricu u trajanju od devet mjeseci, dok je za medicinsku sestru izrečena kazna zatvora od šest mjeseci.

Doktorica i medicinska sestra se u presudi terete za krivično djelo “nesavjesno pružanje ljekarske pomoći”.

Obje su se žalile na ovu presudu, ali su odbijene, kako ističe advokat Mulahalilović.

Doktorica Sanja Stevanović nije bila raspoložena da komentariše ovaj slučaj za RSE.

Ovo je prva presuda ove vrste donesena u bh. entitetu Republika Srpska.

U oba bosanskohercegovačka entiteta, prema Krivičnom zakonu, za djelo nesavjesno pružanje ljekarske pomoći predviđena je kazna zatvora do tri godine.

Šta je uslijedilo?

Nakon pokretanja postupka pred Osnovnim sudom u Bijeljini, doktorica Sanja Stevanović je suspendovana u bolnici u kojoj je ranije radila, potvrđeno je za RSE iz bolnice “Sveti Vračevi”, gdje je obavljen porođaj.

“Nakon izricanja presude nije potpisan ugovor o radu, niti je doktorka angažovana u našoj bolnici”, navedeno je u odgovoru za RSE iz ove bijeljinske bolnice.

Doktorica Stevanović je od 24. marta ove godine zaposlena u bolnici u Brčko distriktu, udaljenom oko četrdesetak kilometara od Bijeljine. To je objavljeno na zvaničnoj web stranici ove zdravstvene ustanove.

Kada se i u kom slučaju oduzimaju licence za rad?

Iz Komore doktora medicine Republike Srpske nisu odgovorili na upit RSE šta misle o ovom slučaju, već generalnu ocjenu da “osuđuju slučaj akušerskog nasilja”.

“Podržavamo pacijente u prijavljivanju ovakvih slučajeva, kao i pravosudne organe u procesu kažnjavanja odgovornih pojedinaca”, navodi se na upit RSE iz ove komore.

U Brčko distriktu nema ljekarske komore.

Istovremeno, u Ljekarskoj komori drugog bh. entiteta, Federaciji BiH, ističu za RSE da ljekar koji je pravosnažnom presudom proglašen krivim za krivično djelo protiv zdravlja ljudi, podmićivanja i krivično djelo protiv službene ili druge odgovornosti, se može smatrati “nedostojnim za obavljanje poslova ljekarske struke”.

Predsjednica Ljekarske komore Federacije BiH Amila Bećirović tvrdi da od 2020. godine do danas komora nije imala prijavljenih slučajeva koje su rezultirale oduzimanjem licenci za rad.

Bećirović kaže da su za etičke greške doktora nadležne kantonalne ljekarske komore, a da federalna u tim slučajevima postupa samo po žalbama sudova kantonalnih komora.

U međuvremenu, Bećirović za RSE navodi i da ima informacije da je Kantonalna ljekarska komora u Zenici oduzela pravo ginekologu Jasminu Hodžiću da radi jedan dio svog specijalističkog posla.

Ginekolog Jasmin Hodžić je u augustu 2021. godine pravosnažno osuđen na osam mjeseci zatvora za nesavjesno liječenje, nakon što ga je tužila porodilja koja je izgubila bebu na porođaju 2019. godine.

Hodžić je pravosnažno osuđen za nesavjesno liječenje 2021. godine. U septembru prošle godine vraćen je na posao u kantonalnoj bolnici u Zenici.

Iz bolnice u Zenici, u kojoj je bio zabilježen slučaj nasilja na porodu, za RSE tvrde da se trude da “usluge pružaju što ispravnije i profesionalnije”, te da su “svjesni da ima problema u porodilištima”.

“Kontinuirano radimo na ovome u svim oblastima sa posebnim akcentom na pružanje usluga u porodilištu koje je u zdravstvu istaknuto kao mjesto gdje ima dosta nepravilnosti”, poručuju iz Ureda direktora Bolnice u Zenici.

Iz Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona za RSE navode da trenutno rade na jednom predmetu koji je formiran na osnovu prijave protiv tri doktora ginekologije zbog krivičnog djela nesavjesno liječenje.

“Predmet je u fazi istrage”, ističe se.

U Bosni i Hercegovini ne postoji baza podataka o broju procesuiranih ljekara za primanje mita i nesavjestan rad.

U maju protesti u Bihaću

Udruženje građana “Oštra nula” iz Banjaluke zajedno sa ženama iz Bihaća, u maju će organizirati proteste u znak sjećanja na preminulu porodilju Azru Bećirspahić.

Ona i njena beba su preminuli tokom porođaja u bolnici u Bihaću, 2022. godine. Tada je Formirana je i Facebook grupa “Azra mi se borimo”, koja okuplja oko deset hiljada članova. Oni traže pravdu za preminulu porodilju i njenu bebu, ali i humanije uslove poroda.

Hadija Karabašić, organizatorica protesta u Bihaću za RSE kaže kako očekuje da se “glas žena treba čuti, ne samo u Bihaću, već i šire”.

“Poruka sa protesta će biti da nam je dosta nasilja, nasilje u porodilištima je preveliko, od mita i korupcije, pa do neadekvatnih i netačnih dijagnoza”, kaže Hadija.

Ona ističe i kako se Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona, gdje se nalazi Bihać, u slučaju Azre Bećirspahić nije oglašavalo, te da su od supruga preminule Azre saznali da je Tužilaštvo obustavilo istragu, jer nije bilo elemenata krivičnog djela.

Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona nije odgovorilo na upit RSE u vezi istrage u slučaju preminule Azre Bećirspahić.

Udruženja nisu zadovoljna brojem presuda

Iz Udruženja “Baby Steps”, koje se bavi pravima roditelja, budućih roditelja i djece i “Oštra nula” ističu kako nisu zadovoljni brojem presuda.

“Malo je presuda, bilo da je riječ o korupciji ili akušerskom nasilju”, poručuje Amila Tatarević, predsjednica Udruženja “Baby Steps”. Dodaje i da najčešći sudski epilog dobijaju slučajevi sa smrtnim ishodima.

“Ne bi trebali čekati da se dotle dođe, pa da se reaguje”, tvrdi Amila.

U udruženjima navode i da je bilo prijava koje su se odnosile i na loše uslove u porodilištima.

“Po čitanju iskustava koje smo dobili, možemo reći da su mostarsko porodilište i porodilište u Banjaluci među najgorim porodilištima u BiH”, kaže za RSE Milica Pralica iz Udruženja “Oštra nula”.

Iz ova dva porodilišta nisu odgovorili na upit RSE o stanju u ovim zdravstvenim ustanovama.

Kako prijaviti akušersko nasilje?

U izvještaju “Borba protiv korupcije u porodilištima”, koje je objavilo Udruženje “Baby steps” se navodi da je 50% porodilja u Bosni i Hercegovini dalo novac ili poklon u porodilištu prije ili nakon poroda.

Ističe se i kako je alarmantan podatak da korupcija godišnje u porodilištima širom BiH “proguta” više od dva miliona maraka (oko million eura). Navode i da je prosječna vrijednost mita po porođaju iznosi 141 marku (oko 70 eura).

Dodaje se i da je svaki drugi porod u BiH koruptivan, a većina trudnica i porodilja koje ne žele ili nisu u mogućnosti podmititi medicinsko osoblje, su izložene akušerskom nasilju.

Od marta ove godine u funkciji je sistem za elektronsku prijavu korupcije u porodilištima, a koje je pokrenulo upravo Udruženje “Baby Steps”. Iz Udruženja kažu da je još rano govoriti o broju prijava.

Evropska komisija o stanju u bh. porodilištima

Akušersko nasilje na porodu, kao i loši uslovi u porodilištima širom Bosne i Hercegovine, prepoznato je i u posljednjem izvještaju Evropske komisije za 2022. godinu.

“Bosna i Hercegovina treba poboljšati uslove u bolnicama i porodilištima i zabraniti nasilje nad porodiljama u skladu sa svojim obavezama iz Istanbulske konvencije”, navedeno je, između ostalog, u izvještaju Evropske komisije.

Na “podmićivanje i zlostavljanje u porodilištima u BiH” početkom novembra prošle godine upozorile su i organizacije Whistleblowing International i Evropski centar za prava zviždača.

Mark Worth, izvršni direktor ovih organizacija izjavio je da “užasno zlostavljanje žena koje su u najranjivijim trenucima svog života mora odmah prestati”.

“Zlostavljanje žena na porodu crna je mrlja u bh. društvu. Ovaj skandal bi trebao razbjesniti sve u zemlji. Ne samo da treba procesuirati i kazniti liječnike koji zlostavljaju i traže mito, nego i svaku osobu koja je upoznata s problemom i mogla bi nešto poduzeti, ali to ne čine”, kazao je Worth u izjavi za RSE.

Loša situacija u porodilištima u žiži javnosti je od 2018. godine. Tada je tokom akcije “Prekinimo šutnju” stotine žena progovorilo o dešavanjima iza vrata bolnica.

Njihova iskustva objavljivana su proteklih godina na društvenim mrežama i u okviru kampanja za zaštitu prava porodilja u BiH.

Akcija “Prekinimo šutnju” je postala regionalna i pokazala da su iskustva žena slična u svim državama regije.

Izvor:radioslobodnaevropa