U Republici Srpskoj vožnja nikada nije bila masovnija. U drugom tromjesečju 2025. godine, registrovano je čak 144.327 vozila, što je rast od 3,2% u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Zavoda za statistiku.

Najveći dio vozila čine putnički automobili, njih 79,2%, dok teretna vozila čine 9,3%, priključna 4,8%, a sve ostale kategorije 6,7%.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Републички завод за статистику, Република Српска (@rsstatistika)

Međutim, ono što zabrinjava jeste činjenica da čak 58,5% svih registrovanih vozila u Srpskoj ima više od 15 godina, a samo 6,9% je starosti do 5 godina. Ukratko, vozi se puno, ali i staro.

Ruku pod ruku sa rastom broja vozila ide i crna statistika sa puteva. U istom tromjesečju, broj saobraćajnih nezgoda porastao je za čak 23,8%. Iako je broj povrijeđenih blago opao, broj poginulih je porastao za alarmantnih 50% u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine.

Najveća koncentracija vozila i dalje je u Banjaluci. Prošle godine, u najvećem gradu Srpske registrovano je 93.227 vozila, što je ogroman skok u odnosu na 59.713 iz 2012. godine. Sličan trend bilježe i drugi gradovi. Bijeljina je sa 32.510 vozila 2012. godine skočila na 46.717 prošle godine. Doboj sa 17.738 na 24.427, Gradiška sa 15.294 na 23.715, a Prijedor sa 18.582 na 30.164 registrovanih vozila.

U cijeloj Republici Srpskoj, broj registrovanih vozila porastao je sa 318.697 u 2012. na 491.321 prošle godine. Od toga, čak 404.798 su putnički automobili.

U Agenciji za bezbjednost saobraćaja Republilke Srpske kažu da broj registrovanih motornih vozila može dovesti do povećanja gužvi na postojećoj infrastrukturi.

“Kada je riječ o Banjaluci, doprinos povećanju gužvi može biti uzrokovan povećanim brojem priliva turista u Banjaluci, organizovanjem raznih događaja koji imaju za posljedicu zatvaranje ulica ili slično”, navode iz Agencije i dodaju kako grad ima “Plan održive urbane mobilnosti”, te je kroz mjere predviđeno smanjenje upotrebe motornih vozila, odnosno putničkih automobila za ličnu upotrebu, kroz podsticanje drugih alternativnih vidove prevoza ljudi kao što su javni gradski prevoz, nemotorizovani prevoz i slično.

Izvor: Srpskainfo / Autor: Željka Knežević