U banjalučkom naselju Starčevica u srijedu su na jednom gradilištu povrijeđena dva radnika, kada je na njih pao teret uslijed pucanja sajle na kranskoj dizalici. Jedan radnik je sa teškim povredama glave prevezen u UKC Srpske i životno je ugrožen.

Ovo nije jedina nesreća na gradilištima koja se desila u posljednjih mjesec dana u Srpskoj.

U Trebinju je 29. oktobra na gradilištu povrijeđen radnik B.K. (36) iz Bileće. Radnik N.K. iz Prijedora teško je povrijeđen 23. oktobra prilikom pada sa visine na gradilištu stambene zgrade u Radničkoj ulici u Prijedoru, dok je radnik S.K. iz Banjaluke povrijeđen 15. oktobra prilikom pada sa visine na gradilištu zgrade u centru Banjaluke.

Za devet mjeseci poginulo osam radnika

Prema podacima Inspektorata Republike Srpske, za devet mjeseci ove godine u Republici Srpskoj dogodilo se osam smrtnih povreda na radu, i to dva u građevinarstvu, tri u šumarstvu i drvnoj industriji i tri u ostalim djelatnostima. Takođe, dogodilo se 75 težih povreda, od čega 15 u građevinarstvu, dva u elektroprivredi, 24 u šumarstvu i drvnoj industriji, te jedan u hemijskoj industriji i 33 u ostalim djelatnostima.

“Kao najrizičnije djelatnosti izdvajaju se građevinarstvo, elektroprivreda, te šumarstvo i drvna industrija u kojima posmatramo po godinama postoji kontinuitet nastanka povreda na radu. U kategoriju ostale djelatnosti svrstavaju se oblasti kao što su trgovina, turizam, kultura, prosvjeta, komunalne i administrativne djelatnosti i drugo, u kojima povrede nisu izražena pojava i u poređenju sa prethodnim godinama nemaju trend kontinuiteta”, kažu u Inspektoratu.

Iz Inspektorata Republike Srpske navode da je za devet mjeseci ove godine u oblasti zaštite na radu izvršeno preko 1.300 kontrola, od čega je 550 bilo sa utvrđenim propustima.

“U zavisnosti od vrste nepravilnosti, nekada su to manji administrativni propusti u smislu vođenja različitih evidencija, a nekada nepravilnosti kao što je obuka radnika za bezbjedan rad, inspektori izriču i različite mjere. U cilju otklanjanja nepravilnosti, poslodavcima je izrečeno 420 upravnih mjera, dok je zbog počinjenih prekršaja podneseno šest prekršajnih prijava i izrečene kazne u vrijednosti od 309.000 KM”, navode iz Inspektorata RS.

Kada je riječ o građevinarstvu, prema podacima Inspektorata, od ukupnog broja, u oblasti građevinarstva izvršeno je 270 kontrola, od čega je 120 bilo sa utvrđenim propustima. Poslodavcima je izrečeno 90 upravnih mjera, dok je zbog počinjenih prekršaja izdato 48 prekršajnih naloga.

“Iz strukture preduzetih mjera od strane inspekcije rada može se vidjeti da sve slučajeve u kojima utvrde nepravilnosti inspektori sankcionišu i nalažu otklanjanje propusta. Inspekcijske kontrole pokazale su da se najčešće utvrđene nepravilnosti odnose na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, primjenu preventivnih mjera, osposobljavanje radnika za bezbjedan rad, redovno ispitivanje opreme i sredstava rada i drugo”, dodaju iz Inspektorata.

Pored toga, podsjećaju da je u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti na radu poslodavac dužan da prijavi nadležnoj inspekciji rada i nadležnom organu za unutrašnje poslove svaku smrtnu, kolektivnu ili tešku povredu na radu, kao i opasnu pojavu koja bi mogla da ugrozi zaštitu i zdravlje radnika. Zakonom nije propisana obaveza prijavljivanja lakših povreda na radu.

“Važno je napomenuti da se u povrede na radu ubrajaju i povrede koje se dogode prilikom dolaska na posao i odlaska s posla, što znači da se nisu dogodile na konkretnom radnom mjestu i nisu u direktnoj vezi sa provođenjem mjera zaštite na radu od strane poslodavca. Primjeri takvih povreda su lom ruke radnika zbog leda na trotoaru, pad sa bicikla prilikom dolaska na posao, saobraćajna nesreća i slično. Poslodavac ima vodeću ulogu i odgovornost u uspostavljanju i primjeni mjera bezbjednosti i zdravlja na radu. Prije početka rada, poslodavac mora radniku obezbjediti svu potrebnu zaštitnu opremu i upoznati ga sa mjerama bezbjednosti i zdravlja na radu”, pojašnjavaju iz Inspektorata.

Iz Inspektorata ukazuju da i sami radnici imaju obaveze kada je riječ o pridržavanju definisanih mjera. Kako navode, Zakonom o zaštiti na radu propisano je da je radnik dužan da se pridržava utvrđenih mjera zaštite na radu, da koristi sredstva rada i opremu po uputstvu proizvođača i uputstvu za bezbjedan rad koji utvrdi organizacija odnosno poslodavac.

“U praksi smo se susretali i sa slučajevima gdje sami radnici nemaju dovoljno razvijenu svijest o značaju pridržavanja definisanih i obezbijeđenih mjera zaštite na radu. Bilo je slučajeva gdje poslodavac osigura svu potrebnu opremu, radnik uredno zaduži i preuzme istu, pohađa obuku za bezbjedan rad, a odlaskom na teren i radne zadatke ne koristi opremu na propisan način, ili se ne pridržava definisanih procedura zaštite na radu, što može da prouzrokuje povredu. Nekada je i sama nepažnja uzrok nastanka povrede. U zavisnosti od vrste prekršaja Zakonom o zaštiti na radu propisane su kazne u rasponu od 1.000 KM do 15.000 KM za poslodavca, te od 100 KM do 1.500 KM za odgovorno lice u pravnom licu. Dužni smo napomenuti da u skladu sa zakonskim ovlaštenjima inspektor može izricati samo najniže kazne propisane za određene prekršaje”, zaključuju iz Inspektorata.

Dragana Vrabičić, predsjednik Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti ističe za Srpskainfo kako se Zakon o zaštiti na radu u mnogim slučajevima ne poštuje.

“Mi imamo Zakon o zaštiti na radu, ali i te zakone koje imamo,mnogi ne primjenjuju ili ne poštuju. Radnici rade cijelu godinu, u svim vremenskim uslovima, po 12-13 časova dnevno. Postoje obaveze poslodavca da napravi akt o procjeni rizika na radnom mjestu. Radnik mora imati zaštitnu opremu koju svaki poslodavac treba da mu obezbijedi” – kaže Vrabičićeva.

Izvor: Srpska info