Hrvatska uskoro ulazi u Schengen zonu, a konačnu odluku o tome trebalo bi dati Vijeće Evropske unije za pravosuđe i unutrašnje poslove početkom decembra ove godine. Potražili smo odgovor na pitanje hoće li ulazak Hrvatske u područje slobodnog kretanja ljudi i robe unutar kojeg nema granica za putnike uticati na povećan broj i jači pritisak migranata na granicu između naše zemlje i Hrvatske.

TUKLI SU NAS
Afganistanac Mujeeb je bio u Bihaću i pokušao preći granicu sa Hrvatskom. Nakon bezuspješnog pokušaja vratio se u Sarajevo, a iz Sarajeva ponovo došao u Tuzlu. Mnogo problema je imao sa policijom u Hrvatskoj.

– Hrvatska policija je uzela moj telefon i tukla nas. To je bilo tako nasilno. Bio sam u Bihaću i jednom sam pokušao preći granicu. Imali smo dobre uslove tamo, ali smo htjeli preći granicu. Tukli su nas, uzeli telefone, uzeli su sav novac, sve, govori Mujeeb Rahman-Ahmedi, Afganistan.

Tuzla je od 2018. godine tranzit-zona za izbjeglice i migrante. U protekle četiri godine kroz ovaj grad prošlo je desetine hiljada ljudi u pokretu. Volonter koji na autobuskoj stanici u Tuzli godinama dočekuje i ispraća ove ljude tvrdi da su Tuzlaci migrante dočekali sa empatijom, a nakon toga je uslijedila faza ignorancije.

– Ono što danas vidim je da ljudi koji nisu bili blagonakloni prema izbjeglicama, koji su ih tjerali sa ove stanice, sada ih prevoze, sada su im dobrodošli, ustvari, dobrodošli su njihovi novci koje oni ostavljaju jer kupuju karte, koriste taksi-usluge, ulaze u markete, kupuju, priča nam Senad Pirić, volonter.

Pirić smatra da ulazak Hrvatske u Schengen zonu neće puno uticati na prolazak migranata i izbjeglica u susjednu zemlju, ali će značiti veći pritisak na granicu.

– Ono što sad primijetim je da ti ljudi prolaze i da se ovdje ne zadržavaju. Zašto su se zadržavali prije ovdje na stanici u Tuzli, zato što sigurno dvije godine mrav nije mogao preći granicu na način na koji oni prelaze. Sad se niko ne zadržava, jave nam se često i oni u veoma kratkom roku dođu tamo gdje su naumili. Ne mislim da će to nešto promijeniti, ne mislim ni da će migracije stati, one će trajati. A kakva će biti prohodnost, vidjet ćemo, ističe Pirić.

Ljudska prava i pravila se ne mijenjaju u zavisnosti od toga da li ste u Schengen zoni. Hrvatska će morati pravila prilagoditi onima evropskog prava, tvrdi Lucie Gunge, šefica UNHCR-a u BiH
Iz Službe za poslove sa strancima BiH kažu kako su izbjeglicama privlačni Schengen zona i zemlje koje su u ovom prostoru. To pokazuje, dodaju, velika koncentracija migranata na granici između Srbije i Mađarske.

– Iako su aktivne i neke druge rute kao Rumunija, ipak je Schengen granica do sada za njih bila veoma privlačna. Međutim, šta se dešava kada pogledamo Evropu? Imamo situaciju da su neke zemlje ponovo uvodile granice na Schengen granicama. Nakon Slovenije, kada uđete u Schengen prostor, neke zemlje poput Austrije, Češke, Slovačke, Mađarske su ponovo uvodile kontrole na svojim granicama upravo zbog migracija i pojačanog kretanja migranata prema zemljama Evropske unije, ističe Mirsad Buzar, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima BiH.

Iz UNHCR-a su stava da su ljudska prava u Evropskoj uniji na prvom mjestu, migranti, doseljenici ili Evropljani – u Evropi su svi isti.

BRAT ME ČEKA
Unatoč težem prelasku, Mujeeb će ponovo pokušati preći u Evropu. Ako ne uspije sada, pokušat će ponovo i ponovo.

– Želim ići u Francusku, jer moj brat živi tamo i rekao mi je da dođem živjeti kod njega, on će mi pomoći sve, nada se Mujeeb Rahman-Ahmedi.

Bio Schengen olakšavajuća okolnost za izbjeglice ili ne, ilegalni prelasci u EU će se nastaviti, jer Mujeeb i hiljade drugih nisu iz Azije ili Afrike prešli hiljade kilometara da bi kampovali ispred hrvatske granice. Svima njima cilj je neki ljepši život u Francuskoj, Italiji ili Njemačkoj.

izvor:Oslobođenje/FOTO:Oslobođenje