Ljeto u BiH tradicionalno donosi visoke temperature, te potrebu za osvježenjem na rijekama, jezerima, bazenima i morima.

Međutim, uz opuštenu atmosferu i želju za rashlađivanjem, svake godine javnost svjedoči sve većem broju tragičnih slučajeva, odnosno utapanja, koja se često dešavaju zbog nedovoljnog opreza, neosiguranih kupališta, nedovoljno dobrog poznavanja plivanja, izostanka spasilačkih službi i slično.

Tako se 28. juna, u popodnevnim časovima, na kupalištu Brana u Jajcu dogodila tragična nesreća u kojoj je život izgubio stariji muškarac. Prema informacijama, tijelo muške osobe uočeno je u rijeci, što je izazvalo brzu reakciju prisutnih pripadnika FUCZ Jajce. Nesretnog muškarca izvukli su na površinu, ali već je, kako su pisali mediji, bio u vidno lošem stanju. Na mjestu događaja pružena je prva pomoć, a ubrzo je stigla i ekipa Hitne pomoći. Uprkos svim naporima, ljekari ga nisu uspjeli oživjeti.

To nije jedina tragedija koja se dogodila u junu na kupalištima u BiH.

U moru u Neumu 16. juna utopila se žena (71) iz Sarajeva. Građani su policiji prijavili kako njeno tijelo pluta po moru. Službe hitne medicinske pomoći su je pokušale reanimirati, ali nesrećnoj ženi nije bilo spasa. Istog dana, prema pisanju portala Jajce online, u poslijepodnevnim časovima na Malom Plivskom jezeru kod Jajca utopio se strani državljanin, dok se u jezeru Modrac kod Tuzle 15. juna utopio mladić (20).

Upravo sa tim prvim toplim danima, crna statistika počinje da raste, a upozorenja nadležnih uglavnom stižu prekasno. Posebno su, ponekad, ugroženi i mladi, koji često precijene svoje sposobnosti plivanja.

Miroslav Mišković, koordinator za rad spasilačke službe u Ronilačkom klubu “Buk”, kaže za Srpskainfo kako je jedan od najčešćih razloga zbog kojih dolazi do tragedija na kupalištima nedovoljno dobro poznavanje tehnika plivanja.

– Prema statističkim podacima, najviše tragedija se dešava na početku ljetne sezone, s obzirom da ljudi još uvijek nisu dovoljno obnovili vještine, kondiciju, i sve ostalo što se tiče samog plivanja. Isto tako, prema statistici, najugroženiji su dani vikenda, jer je tad i najveća posjećenost na kupalištima i to uglavnom poslijepodnevni časovi. Kao faktore izdvojio bih i uticaj alkohola, nepažnju i pad koncentracije. Najčešći utopljenici su uglavnom muškarci srednjih godina – rekao je Mišković.

Kako pojašnjava, kao jedan od razloga zbog čega dolazi do tragedija jeste i opšte zdravstveno stanje građana.

-Stariji pacijenti ili ljudi koji su na redovnim terapijama često zaborave ponijeti terapiju koju je neophodno na popiju – objašnjava Mišković.

Naglašava da je najbitnija je prevencija i poštovanje pravilnika koji propisuje rad spasilačke službe.

–Najznačajniji dio je prevencija. Bitno je napomenuti da je 25. jula Međunarodni dan prevencije utapanja, koji se već nekoliko godina obilježava, tako da tada imamo niz aktivnosti vezanih za taj dan. Svako kupalište mora da ima akt o procjeni rizika, koji uređuje pravila na kupalištima, poseban niz znakova koji moraju biti standardizovani, rad spasilačke službe, organizacija itd. Osim toga, spasioci su ona lica koja posjeduju međunarodnu licencu za spasioce – kaže Mišković.

Izvor: Srpska info