Juneći but je skup, narodski rečeno, kao suvo zlato –  kilogram junetine je rekordnih 27 KM.

Željko Kajkut koji se decenijama bavi mesarskim zanatom i ima svoju mesnicu, junetinu još uvijek nudi mušterijama za koju marku manje. Plaši se da to neće dugo potrajati. Prava sreća je doći i do kvalitetne junetine.

– Vrlo teško, cijene moramo korigovati, ove cijene sada nisu realne, imamo troškove i ove cijene koje su sada nisu realne za ovu cijenu žive stoke. Priprema se sljedeće sedmice još veća cijena, što se tiče junadi. Nisu htjeli mi ni prodati ove sedmice nisam uzeo ništa, hoće da vide koja će biti cijena pa će onda – rekao je Željko Kajkut, vlasnik ”Mesnice kod Želje” u Banjaluci.

Svinjetina je, za nevjericu, pojeftinila i uz piletinu ide odlično, kažu trgovci. Teletina je čini se oduvijek bila luksuz, pa je junetina barem do sada bila najbolji izbor za većinu potrošača.

U anketi građani su rekli:

Kupuje li se junetina?

– Kupuje se posebno u ovoj mesnici. Jel’ se možda manje kupuje kad su cijene otišle gore? Možda malo, ma preživjećemo – ističe.

– Ko ima uslova taj neće da radi tako da cijena jeste visoka, ne znam ni ja. Kupuje li se ? Ja ne jer imam svoje domaće a ovo mi je sad samo za ručak – govori.

Uvoz prazni i zatvara farme. Prazne farme i slaba ponuda automatski dižu cijenu junetine. Smanjenje stočnog fonda je trend koji bi se mogao nastaviti, sljedeće na udaru nakon govedarstva biće svinjogojstvo, upozorava Stojan Marinković iz Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača.

– Mi smo tada kada smo počeli ukazivati na taj problem podmirivali preko 30- 35% potreba BiH junetinom i svinjskim mesom. Nažalost to je sada ispod 20% to pokazuje i dokazuje tezu da prekomjeran uvoz je definitivno ugrozio našu poljoprivrednu proizvodnju. Takav scenario vrijedi i za povrtare i za voćare, nažalost, nažalost, nažalost – rekao je Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.

Iako postoje značajne subvencije, one tvrde stočari, ipak nisu dovoljne kako bi se anulirale posljedice prekomjernog i nekontrolisanog uvoza. Ceh najviše plaćaju krajnji potrošači.

Izvor: Srpska info