U BiH su razotkrivene brojne narko-bande koje su u saradnji s drugim organizovanim grupama nabavljale kokain iz Južne Amerike.

Ono što dođe do konzumenta u BiH najčešće nije čisti kokain, jer, da bi dodatno zaradili, dileri ga miješaju s raznim supstancama.

Najčešće primjese koje dileri “guraju” ovisnicima su paracetamol i kofein. Kad je u pitanju kokain, u smjesi se nađu i puding, šećer, kofein, sve materije koje fizički podsjećaju na kokain. Laktozu, osim kokaina, dileri miješaju i u amfetamine – spid i slične droge.

Ono što je opasno, a nije nepoznato, jeste miješanje mišomora u drogu, što izaziva sigurnu smrt konzumenta.

To je za “Avaz” potvrdio Džemal Murga, penzionisani inspektor Odjeljenja za borbu protiv narkomanije MUP-a KS, koji i danas aktivno prati situaciju u Kantonu Sarajevo kada je riječ o drogama.

“Mišomor se uvijek miješao u heroin i kokain. U posljednje vrijeme nema puno overdoza (predoziranja, op. a.). Jedno vrijeme bilo je svake sedmice po jedan. Poznato vam je da se u kokain stavlja i pudera, jer jedan gram kokaina je oko 200 maraka. Međutim, ide i na 120 KM, zavisi kako je miksan, koji je procent kokaina u tome. Veliki je to biznis. Kako sam u penziji, malo više razgovaram s narkomanima i dilerima, oni slobodnije pričaju. Nevjerovatno je koliko ima konzumenata i dilera. Može se naći i mišomora, policija o tome ne piše, a ne vidim u smrtovnicama ove svoje likove, dosta ih je pomrlo. Moji “pacijenti” su svi već u dženetskim baštama”, navodi inspektor Murga.

On rješavanje problema narkomanije ne vidi u otvaranju komuna, koje se u svijetu, kako kaže, već zatvaraju. Prema njegovom mišljenju, ni krivični zakoni nemaju svrhe.

“Šta je spas? Edukacija. Edukacija profesora, nastavnika, roditelja, učenika. Da ih naučimo zašto dijete uzima drogu. Da prepoznaju njegovo ponašanje. Dok sam ja išao na predavanja, nisam pričao šta radi tetrahidrokanabinol u malom mozgu, nego pitam njih: “Šta vas interesuje”, pa pričamo uglavnom oko ovih tema, kako da sačuvaju svoje članove porodica”, navodi Džemal Murga, dodavši da edukovati treba i sudije i tužioce.

“Kada bi htjeli narkomani da metadon snize za jedan period na pet miligrama, to bi bilo komforno. Pođeš na posao, uzmeš jednu tableticu od pet miligrama i ti si normalam. A ovdje narkomani ne žele da snižavaju količinu metadona. Oni uzimaju metadon da se drogiraju, a ne da se liječe, e to je poenta”, konstatuje Džemal Murga.

Izvor: Avaz