Kvalitetan domaći med košta oko 25 maraka, a prosječna cijena uvezenog meda u BiH je oko 7,5 maraka.

Ovakva cjenovna razlika ugrožava domaće pčelare koji već imaju mnogo problema i zbog nepovoljnog vremena i velikih gubitaka u pčelinjacima.

U prva tri mjeseca ove godine uvoz meda je oko 150 puta veći od izvoza.

Da su na našem tržištu prisutne velike količine uvoznog meda možemo se uvjeriti u svakoj prodavnici. Pčelari upozoravaju da se po cijeni od desetak maraka za kilogram može dobiti samo med najnižeg kvaliteta. Falsifikovani med donosi zaradu jer je trostruko jeftiniji od domaćeg meda.

– Svi pčelari svijeta proizvedu jednu trećinu od onoga što se u svjetskim trgovinama proda kao med, pod nazivom med. I to se uglavnom, da kažemo, falsifikuje, razređuje u tim postrojenjima za pakovanje meda pod izgovorom da se tom medu ujednačava ukus – rekao je Darko Marković, predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske.

U Republici Srpskoj je oko 183.000 pčelinjih društava u posjedu 2.500 pčelara koji su prijavljeni za podsticaje, dok se blizu 2000 porodica bavi pčelarstvom kao hobijem. Prosječni prinosi smanjili su se u posljednje tri godine ispod 10 kilograma po društvu, što je dovoljno tek da pokrije troškove, a veliki su i gubici u pčelinjacima.

– Prošlogodišnja suša, loš imunitet pčela zbog loše ishrane, bile su podložnije virusima kojih je sve više i prenose krpelji sa kojima se mi inače borimo – kaže Marović.

Iz BiH je tokom prvog tromjesečja izvezeno 847 kilograma meda, dok je uvezeno 149.731 kilogram. Prosječna cijena meda na svjetskom tržištu je oko sedam maraka, dok je cijena meda koji se izvozi iz BiH značajno viša.

– Prosječna cijena izvezenog meda je bila oko 34 marke. Znači mi možemo reći da naš med ima kvalitet na stranom tržištu je moguće da mi prodamo taj svoj med i da on pronalazi tržište u svijetu kao kvalitetan proizvod i mi treba da se baziramo na to da naš med brendiramo – istakla je Slavica Marković, direktorica Privredne komore regije Bijeljina.

Nedavno je završeno brendiranje majevičkog meda. Proces sertifikacije trajao je više od dvije godine, uz rigorozne kontrole. Јedan od pčelara koji je dobio ovu potvrdu kvaliteta je Dušan Trišić koji sa oko 190 društava pčelari u loparskom selu Podgora. Sve teže opstaje.

– Vrlo mali su prinosi, nekih pet do šest kilograma po košnici, to je da kažemo oteto od pčela. Vidjeli ste cvjetanje bagrema u kiši je prošlo i mraz, izmrzao je dosta bagrem, prizemni mraz ga uništio, a poslije kiša, pčele dva dana rade dva ne rade – rekao je pčelar Dušan Trišić.

Ideja Privredne komore i udruženja pčelara je da se kroz različite aktivnosti, poput kampanje “naše je bolje”, građanima ukaže šta je kvalitetan med i zašto je važno da se koristi lokalno proizveden med.

Izvor: RTRS/ Foto: RTRS