Građani su istovremeno zgroženi i zabrinuti higijenskim uslovima u marketima, nakon što su za dva mjeseca čak dva puta uslikani miševi u vitrinama sa hranom.

Prošle sedmice miš se gostio pitom u tržnom centru u Banjaluci, dok je u decembru jeo hljeb u marketu u Bihaću.

Dva slučaja glodara u tako kratkom roku pozivaju na oprez, a građani su, malo je reći, izrevoltirani i opravdano izražavaju sumnju u ispravnost hrane koja nam se prodaje. Čak ni uvjeravanja trgovaca i nadležnih da se preduzimaju sve mjere zaštite kupcima ne ulivaju povjerenje.

– Ko zna kako se ta hrana čuva i šta mi jedemo?! Ako miševi hodaju po hljebu, ispred kupaca, kakva li je tek situacija u skladištima, gdje se čuva brašno? Nije mi nimalo prijatno, ali kao da neko pita nas građane. I šta kad prestanem kupovati u jednom marketu, ko mi može garantovati da je u drugom bolja situacija – razočarano kaže Marija, koju smo zatekli ispred jednog banjalučkog marketa.

Iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” napominju da ovo nije prvi put da se u domaćim prodavnicama i samoj hrani pronalaze miševi i insekti, a izražavaju bojazan da, na žalost, nije ni posljednji.

Ipak, očekuju da bi inspekcijske kontrole deratizacije i higijenskih uslova u marketima, koje su najavljene u Banjaluci nakon ovih slučajeva, trebalo da imaju efekta.

– Bolja kontrola sigurno bi trebalo da urodi plodom i doprinese tome da se trgovci ne opuštaju. Vjerujem da će sada svi obratiti više pažnje, a s druge strane vidjećemo i koliko trgovaca postupa u skladu sa HACCP standardom – kaže Dušan Srdić iz ovog udruženja.

Republička inspekcija za hranu je prošle godine imala 1.290 kontrola u objektima u kojima se vrši priprema, usluživanje i promet hrane. Istovremeno, gradski i opštinski inspektori obavili su oko 6.000 kontrola. Tragove miševa nisu uočili.

– U pravilu, subjekti u poslovanju s hranom provode preventivne mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (DDD) i nismo imali slučajeva da smo na licu mjesta utvrdili prisustvo glodara ili njihove tragove. U skladu sa odredbama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, u objektima za proizvodnju i promet hrane preventivna deratizacija obavlja se minimalno dva puta godišnje – rekli su iz Inspektorata RS.

Pojašnjavaju da inspektori kontrolišu sanitarno-tehničke i higijenske uslove objekta, opremu, ispravnost rashladnih uređaja, način čuvanja hrane, provođenje mera dezinfekcije, dezinskecije i deratizacije (DDD), higijenske postupke zaposlenih, dokaze o zdravstvenom stanju i dodatnoj edukaciji osoba koje rade sa hranom, deklaracije i senzorna svojstva hrane, ispitivanje hrane putem ovlašćenih laboratorija, te vođenje evidencije o analizama.

Nepravilnosti koje su inspektori uočili najčešće se odnose na kašnjenje u vršenju sanitarnih pregleda zaposlenih, propuštanje pohađanja dodatnih edukacija o higijeni hrane, dotrajalost opreme, mehanička oštećenja na opremi i u prostoru koja mogu dovesti do kontaminacije hrane, kašnjenje u provođenju DDD mjera i slično. U ovim slučajevima inspektori nalažu da se otklone nepravilnosti, te u zavisnosti od težine prekršaja izriču i novčane kazne.

– Utvrđivanje zdravstveno neispravne hrane u prometu je mnogo rjeđe od utvrđivanja raznih nepravilnosti koje za posljedicu mogu imati neispravnu hranu, te su po tom osnovu u prošloj godini subjektima izrečene kazne u iznosu od 125.300 KM – odgovorili su za Srpskainfo.

Kada se čiste objekti?
Iz tržnih centara u Srpskoj poručuju građanima da preduzimaju brojne mjere kako bi kupcima garantovali bezbjednost hrane, a kako to izgleda u praksi precizirali su iz trgovačkog lanca „Tropik“.

Ističu da se 12 puta godišnje u njihovim marketima vrši deratizacija i dezinsekcija, od strane akreditovane firme. Sve površine u vitrinama čiste se tri puta dnevno i vrši se dezinfekcija pribora dva puta dnevno. Sve vitrine i frižideri cjelokupno se čiste i dezinfikuju na kraju svakog dana, a jednom sedmično sprovodi se generalno čišćenje svih odjela.

– Pored vlastitih resursa i zaposlenih koji vrše nadzor za čišćenje i dezinfekciju, angažujemo i eksterne firme za obavljanje ove djelatnosti. Akreditovana laboratorija svaki mesec vrši uzorkovanje hrane i radi briseve površina u marketima. Zaposleni na odjelima sa hranom posjeduju sanitarne knjižice i u skladu sa zakonskom regulativom podliježu sanitarnim pregledima dva puta godišnje. Jednom mjesečno rade se brisevi ruku zaposlenih na svježim odjelima, na mikrobiološku čistoću – rekli su u ovom trgovačkom lancu.

Napominju da poštuju usvojenu standardizaciju procesa rada i higijene, te da rade u skladu s dobrom proizvođačkom praksom i načelima HACCP-a.

– Pod stalnim smo nadzorom sanitarne, zdravstvene, veterinarske i inspekcije za hranu, koje kontrolišu sve navedeno. Naši kupci su nam na prvom mjestu i stoga ozbiljno pristupamo svim segmentima i procesima rada koji se tiču bezbjednosti i kvaliteta hrane, koje im garantujemo – poručili su iz „Tropic“ marketa.

izvor:Srpskainfo/FOTO: SHUTTERSTOCK