Sedam javnih bolnica u Srpskoj za poreze i doprinose duguje više od 178 miliona maraka, a na prvom mjestu se godinama nalazi Univerzitetski klinički centar RS, čiji dug trenutno iznosi 53,5 miliona KM!

Prema listi najvećih dužnika Poreske uprave RS sa kraja juna, na drugom mjestu je dobojska Bolnica “Sveti apstol Luka” sa dugom od 38,1 milion KM, a na trećem Bolnica u Istočnom Sarajevu čija dugovanja iznose 30,3 miliona.

Pored najvećih bolnica, na spisku dužnika nalaze se i 22 doma zdravlja iz Trebinja, Modriče, Foče, Bileće, Banjaluke…

Jalova rješenja

Iako se javnosti iznova predstavljaju nova rješenja za finansijski spas bolnica i domova zdravlja, dugovi javnih zdravstvenih ustanova (JZU) protekle decenije su se samo uvećavali.

UKC je tako prije 10 godina dugovao skoro duplo manje novca – 28,3 miliona KM, dok je npr. dobojska bolnica 2014. godine bilježila dug od 6,2 miliona KM.

Uvjeravanja nadležnih su da od 2020. godine JZU izmiruju tekuće obaveze za poreze i doprinose. To ne znači mnogo medicinarima koji su upravo zbog duga jedan period bili bez zdravstvene zaštite.

Situacija se trenutno primirila jer je nedavnom odlukom Vlade RS, odnosno Ministarstva finansija RS, za čak 41 JZU odobrena odgoda plaćanja duga na godinu dana. Kojim, nije saopšteno. Iz ovoga se može zaključiti i da više od polovine zdravstvenih ustanova u Srpskoj ne izmiruje redovno obaveze, jer znamo da postoji ukupno 75 bolnica, domova zdravlja i Instituta.

Kako se uopšte dopustilo javnim ustanovama da nagomilaju ovolike dugove, ima li Srpska mehanizam zaštite i zašto ga ne koristi?

Blokiranje žiro-računa

Poresku upravu RS pitali smo zašto nisu reagovali još prije 10 godina i pokrenuli postupak prinudne naplate kako se ovoliki dug zdravstvenih ustanova ne bi nakupio.

“Poreska uprava RS u ranijem periodu nije pokretala postupke prinudne naplate prema javnim zdravstvenim ustanovama koje su tada imale dospjeli, a neplaćeni dug, jer je tako bilo naloženo zaključcima Vlade, koji datiraju iz tih godina. Takođe, pomenutim aktom Vlade je definisano da su JZU bile dužne da podnesu zahtjev za odgođeno plaćanje poreskog duga, uz obavezu plaćanja tekućeg poreskog duga. U protivnom, ukoliko je plaćanje izostalo, Fond zdravstvenog osiguranja RS je bio dužan da uplati dospjeli, a neplaćeni dug, a da istovremeno obustavi tranšu prema konkretnoj zdravstvenoj ustanovi u visini uplaćenog iznosa”, kaže direktor Poreske Goran Maričić.

On tvrdi i da Poreska uprava unazad par godina redovno prati dinamiku izmirivanja tekućih obaveza, te pokreće postupak prinudne naplate ukoliko plaćanje izostane, a što za posljedicu ima blokiranje žiro-računa tih javnih zdravstvenih ustanova.

Da ponovimo, Vlada je još 2015. godine obavezala zdravstvene ustanove da ispunjavaju svoje obaveze, a ukoliko to ne urade, da FZO RS za njih uplati novac, i onda umanji narednu tranšu prema toj ustanovi za visinu neizmirene obaveze.

Zašto onda ni Fond prethodnih godina nije postupao po ovim odlukama Vlade?

Iz ove institucije za Srpskainfo odgovaraju da je plaćanje doprinosa, kao i isplata plata, u isključivoj nadležnosti poslodavaca, odnosno menadžmenta samih zdravstvenih ustanova. Uloga Fonda je, poručuju, da finansira zdravstvenu zaštitu osiguranih lica.

“Dakle, zakonom je precizirano ko je obavezan da uplaćuje doprinose, pa samim tim je jasno i čija je odgovornost ukoliko se doprinosi ne plaćaju. Obaveza Fonda je da kroz tranše zdravstvenim ustanovama plaća usluge koje su one pružile našim osiguranim licima i svoje obaveze na vreme izvršavamo, u skladu sa potpisanim ugovorima”, rekli su iz FZO RS.

Ništa nije bilo ni od priče kako će odgovornost za nastalu situaciju snositi direktori javnih zdravstvenih ustanova. Strukovni sindikat doktora medicine još ranije je tužio direktore dvadesetak ustanova koji nisu uplaćivali doprinose. Međutim, od Tužilaštva su svojevremeno dobili odgovor da im je tužba neosnovana.

Ni od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS nismo dobili odgovor na pitanje da li je utvrđena odgovornost direktora zbog neplaćanja doprinosa i kojih.

Naime, to je bilo najavljeno Akcionim planom održivosti zdravstvenog sistema do 2023, koji je Vlada RS usvojila još 2019. godine. Šta je do danas urađeno iz ovog Akcionog plana, koji inače predviđa definisanje načina izmirenja dugova u javnom zdravstvu i zaustavljanje stvaranja novih obaveza?

Iz Ministarstva zdravlja RS poručuju da je u proteklim godinama urađeno mnogo po pitanju finansijske stabilizacije u zdravstvenom sistemu Srpske, JZU i FZO RS. Zaustavljen je, kažu, trend rasta i uspostavljen trend smanjenja obaveza u zdravstvenom sistemu, a što je jedan od prioriteta i usvojenog dokumenta.

” Vlada RS, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i institucije zdravstvenog sistema Srpske su u prethodnom periodu uspjeli zaustaviti rast neizmirenih obaveza JZU, uspostavljanjem redovne dinamike izmirenja tekućih obaveza za poreze i doprinose, a što je obaveza i odgovornost menadžmenta zdravstvenih ustanova i koje oni u pomenutom periodu ispunjavaju. Vlada će u saradnji sa zdravstvenim ustanovama i drugim relevantnim institucijama nastaviti sa aktivnostima u cilju izmirenja preostalih poreskih obaveza JZU iz prethodnih godina”, poručuju iz ministarstva.

Pandemija

Podsjećaju da je neposredno po usvajanju mjera Vlade za osiguranje održivosti zdravstvenog sistema izbila trogodišnja pandemija, kada su ulagani ogromni napori da sve nesmetano funkcioniše i prilagodi se novonastaloj situaciji. Vlada RS je na početku 2020. godine za finansiranje rada zdravstvenih ustanova izdvojila dodatnih 52 miliona KM.

“Dodatna sredstva su u značajnoj mjeri finansijski stabilizovala zdravstveni sistem, a posebno u smislu redovnih uplata doprinosa za zaposlene u ovom sistemu”, kažu iz ministarstva.

Napominju da je jedna od planiranih aktivnosti za zaustavljanje trenda povećanja ukupnih obaveza u zdravstvenom sistemu i prelazak javnih ustanova na trezorski sistem poslovanja. U ovaj sistem do sada je uključeno 18 domova zdravlja i četiri zavoda, a izdvajanjem novca iz republičkog budžeta, kažu, obezbijeđeno je uvođenje novih ustanova u trezorski sistem poslovanja bez finansijskih obaveza iz prethodnog perioda.

Podsjećaju da je lani pozitivno poslovalo 45 JZU, a negativno osam. Ustanove u okviru trezorskog sistema, njih 22, ne iskazuju finansijski rezultat. Pozitivan rezultat ostvario je i FZO RS.

“To kumulativno predstavlja pozitivan poslovni rezultat zdravstvenog sistema, te ukazuje na nastavak pozitivnih trendova u poslovanju javnih zdravstvanih ustanova i FZO RS”, ocjenjuju iz ministarstva.

Ukupne obaveze FZO i JZU na kraju prošle godine, napominju, u odnosu na 2021. godinu, manje su za 11,51 odsto, dok su se ukupne obaveze JZU, uključujući i one koje posluju u okviru trezorskog sistema, u odnosu na 2021. godinu manje za 12,29 odsto.

“Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS je u Programu ekonomskih reformi za period 2022-2024. godine, između ostalog, predložilo i aktivnosti kojima je cilj analiziranje svih obaveza, kao i iznalaženje modela za izmirenje preostalih poreskih obaveza iz prethodnog perioda, u cilju jačanja finansijske stabilnosti i likvidnosti, kao i održavanja kontinuiteta poslovanja JZU i FZO RS”, zaključili su iz ministarstva.

Isplata odgođena na godinu dana

S obzirom da u ovom slučaju država praktično duguje sama sebi, te da su uvjerenja dijela javnosti, kao i sturčnjaka da bolnice nikada neće moći da vrate ovolike novce, postoji li mogućnost otpisa njihovog duga, kako bar radnici kojima treba zdravstvena zaštita ne bi ispaštali?

“U skladu sa Zakonom o poreskom postupku RS, omogućen je otpis dosjpelih poreskih obaveza po osnovu zastare prava na naplatu prijavljenih poreskih obaveza, i ta zakonska odredba se odnosi i na javne zdravstvene ustanove, kojima su donošena rješenja o zastari. Napominjemo da pravo na utvrđivanje i naplatu doprinosa za PIO ne zastarijeva”, precizira Maričić.

Što se tiče doprinosa za PIO zaposlenih u JZU, Vlada realizuje Program izmirenja obaveza za period 2021–2026. godine.

“Na taj način će se doprinijeti i očuvanju fiskalne discipline u okviru zdravstvenog sistema, te omogućiti nesmetano penzionisanje svih zaposlenih koji ispune zakonske uslove” rekli su iz Ministarstva zdravlja RS.

Najnovija odluka Ministarstva finansija o odgodi duga za 41 zdravstvenu ustanovu znači da su i njihovi radnici 12 mjeseci mirni da će imati zdravstvenu zaštitu.

Nažalost, ni to nije trajno rješenje, smatraju u Strukovnom sindikatu medicinskih sestara i tehničara RS.

“Radnici su opet u strahu da će, ako se ovo ne riješi za 12 mjeseci, opet doći u istu situaciju da se ne mogu liječiti ni oni, ni njihove porodice”, kaže predsjednik sindikata Mirko Šerbedžija.

Izvor: Srpska info