Prema procjenama,u BiH živi izmedju 40 i 60.000 Roma. Pa,iako najveća nacionalna manjina,Romi u BiH ni danas nemaju status domicilnog stanovništva.

Loši uslovi života,niska stopa zaposlenosti od svega 1%,ekonomska nesigurnost i položaj u društvu ,razlog su da je ovaj tradicionalno nomadski narod u stalnoj migraciji i potrazi za boljim životom.Najviše Roma u BiH živi na području Bijeljine i Živinica

U Bijeljini danas živi oko 500 Roma. Ili,bolje reći, preživljava. Nekada ih je,kažu,bilo mnogo više.

“Bilo nas je,u Bijeljini,više od 3000. Ali život je jako težak. Jedva sastavljamo kraj sa krajem .Porodice stalno odlaze. Idu u Njemačku,najviše. Snalaze se kako znaju. Onda se preko ljeta vraćaju svojim kućama,ali vrlo brzo ponovo odu,jer ovdje nemaju od čega živjeti”,priča nam Mujo Beganović predsjednik Udruženja Roma “Složna braća”, čija je porodica jedna od najstarijih romskih porodica u Bijeljini.

Kako preživjeti dan sa 5 ili 10 KM?

Od sakupljanja sekundarnih sirovina Fadil Omerović prehranjuje četveročlanu porodicu.Dnevno, priča nam, zaradi svega 5 do 10 maraka.

“Živimo od sakupljanja starog otpada,ali i toga sad slabije ima.Preživljavamo nekako,dan za danom.Nekad se zaradi,nekad se ne zaradi. Sad i ovo željezo varira, nekad poskupi, nekad pojeftini. A,šta ćeš? Iz ove kože ne može se u drugu”, kaže Omerović.

U kući pored njegove žive Samanta i Asim Halilović. Imaju petero djece,ali posla nemaju.

“Nisam zaposlena nigdje,ni muž ni ja. Petero djece imamo i jako je teško. Za odjeću se nekako i snađemo, mlađima ostane od starijih ,ali za hranu se jedva snalazimo. Skupljamo staro željezo, skupljamo i plastiku, pa prodajemo. A za 2,00 KM koliko dnevno zaradim od prikupljenih flaša, jedva da mogu kupiti hljeb i ništa više”, kaže Samanta Halilović.

Sa ispruženom rukom na ulici, veliki broj romske djece umjesto u školi, biva zatečen u prosjačenju. Težak položaj, kažu njihovi roditelji, tjera ih na to. Podizanje svijesti o značaju obrazovanja, pomoć pri nabavci školske opreme, te otvaranje Dnevnog centra,nastojanja su UG “Otaharin” da djecu vrate u školske klupe.

“Trudimo se da konačno djecu sa ulica sklonimo, da prihvatilište koje se gradi bude realizovano, jer tolerancija prema prosjačenju i eksploataciji djece mora da bude nulta i “Otaharin” se za to bori”, kaže Dragan Joković direktor Udruženja građana za promociju obrazovanja Roma “Otaharin”.

Inkluzija u društvo- sizifovski posao

Paralelno, u Bijeljini se intenzivno radi i na poboljšasnju njihovog položaja. Kroz edukaciju, inkluziju i zapošljavanje,nastoji se ovim porodicama obezbijediti i održiv opstanak na ovim prostorima. Osnovano je i socijalno preduzeće “Agroplan” koje se bavi organskom proizvodnjom.

 

“Pokušavamo sa našim partnerima da uradimo što više da ih zaposlimo i pokažemo širioj društvenoj zajednici da su Romi potencijal. Njihove su porodice brojne, vrijedni su i imaju puno potencijala što se tiče radne snage. U našem socijalnom preduzeću trenutno je zaposleno 10-toro njih a za ostale je kritično. Ljudi se bave sakupljanjem sekundarnih sirovina”, kaže Dragan Joković, direktor Udruženja građana za promociju obrazovanja Roma “Otaharin”.

Stambeno zbrinjavanje

U okviru projekta “Stambeno zbrinjavanje Roma” do sada je na području Bijeljine izgrađeno i obnovljeno na desetine stambenih jedinica. Izgradnja zgrade za stambeno zbrinjavanje realizovana je u okviru Sporuzuma o međusobnim odnosima između Karitasa Švajcarske i Grada Bijeljina kroz realizaciju projekta „Stambeno zbrinjavanje Roma 2018-2019 u Gradu Bijeljina“,  čiji je cilj podrška implementaciji Akcionog plana BiH za rješavanje problema Roma u oblasti stambenog zbrinjavanja, kao i unaprijeđenje njihovog društvenog statusa i socijalne inkluzije.

Potpisan Memorandum o razumijevanju

Memorandum o razumijevanju potpisan je u Bijeljini između predstavnika švajcarskog “Karitasa”, Grada Bijeljina i Udruženja građana za promociju obrazovanja Roma “Otaharin” radi realizacije projekta “Integralni pristup ka socijalnom uključivanju”.

“Vrijednost ovog projekta iznosi oko dva miliona KM.Rad na području BiH bio izuzetno uspješan, ali se do sada radilo uglavnom na projektima stambenog zbrinjavanja, te je od “Otaharina” i gradske uprave Bijeljina potekla ideja o proširivanju saradnje na obrazovanje i zapošljavanje, kaže Bakir Omukić predstavnik “Karitasa”.

Od nadležnog ministarstva će,nadaju se,stići pomoć u iznosu od 300.000 KM, dok će ostatak biti obezbijeđen angažovanjem Grada Bijeljina i “Karitasa”. Projekat su podržale vlade Švajcarske i Lihenštajna.

Diskriminacija i anticiganizam

Diskriminisani u širem društvu zbog pripadnosti romskoj etničkoj skupini,u izrazito teškom položaju su žene Romkinje.Izložene društvenoj isključenosti, niskom pristupu obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti, čini posebno ranjivim na različite oblike rodno zasnovanog nasilja.

Borba  za njihova prava i bolji položaj neprestana je, navode iz Udruženja žena Romkinja.

“Borimo se. Ali, nažalost, nije to smanjeno. Moram,isto tako, reći i da to ne zavisi samo od nas, nego i od institucija. I kada je riječ o prosjačenju i maloljetničkim brakovima. Kada bi se jednom postupilo po zakonu,stvari bi se promijenile. Ali, od nas svi okreću glavu. Samo kažu “to je romska tradicija”, ili “romska posla”. Ali, ne! Romska tradicija nije da u brak stupaju djeca”, kaže Sabira Hašimović predsjednica Udruženja žena Romkinja.

Podaci o njihovom statusu i integrisanosti i dalje su poražavajući

Suočavanje sa problemom jedini je put ka promjeni ovakvog odnosa cjelokupne društvene zajednice prema romskoj populaciji.

Poslednjih godina uloženi su veliki napori i milionska sredstva za rješavanje stambenog pitanja,obrazovanja,zapošljavanja Roma,te njihe inkluzije u društvenu zajednicu.

Ali ,borba još nije gotova.

 

Bijeljina.com