Kakav će biti rasplet izbora za predsjednika Republike Srpske

10.10.2022. - Aktuelno

U SNSD i partnerskim strankama smatraju da su izbori završena priča i da je Milorad Dodik novi predsjednik Republike Srpske, ali opozicija protestuje, jer je, kako tvrde, njihova kandidatkinja za predsjednicu RS, Jelena Trivić, pokradena i to „na organizovan mafijaški način“.

Da li će, danima nakon što su građani glasali, u utakmici Dodik Trivić uslijediti „drugo poluvrijeme“?

Za sada je jasno jedino da će o tome odlučiti Centralna izborna komisija BiH, ali tek nakon što prebroji sve glasove.

Prigovori

Kako objašnjava Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije ”Pod lupom” i bivši član Centralne izborne komisije BiH, tek kada CIK objavi kompletne preliminarne rezultate počinju da teku rokovi za ulaganje prigovora.

“Svi subjekti mogu da podnesu prigovor, ako smatraju da je bilo kršenja Izbornog zakona. Ja ne znam kakvu će odluku donijeti CIK; to zavisi od predočenih dokaza, ali ako CIK otvori postupak, moraće provjeriti sve što je prijavljeno, te po službenoj dužnosti provjeriti i neke druge slučajeve, u kojima ima indicija da su se desile nepravilnosti”, objašnjava Šehić.

Ključno je to što će CIK prvo utvrditi da li otkrivene i dokazane nepravilnosti na spornim biračkim mjestima mogu uticati na konačni rezultat izbora.

“Ako mogu uticati na rezultat, zakon nalaže poništavanje glasanja na pojedinim biračkim mjestima, s tim da se na tim mjestima izbori ponavljaju”, kaže Šehić.

Ukoliko se ispostavi da glasanje na spornim biračkim mjestima ne može uticati na konačni rezultat „utakmice“, odgovorni će biti kažnjeni, ali se izbori neće ponavljati.

Ponavljanje glasanja

Teško je očekivati da bi CIK mogao poništiti glasanje u cijeloj Republici Srpskoj, što je jedan od zahtjeva opozicije, ali mnogi analitičari smatraju da bi moglo biti ponavljanja glasanja u pojedinim lokalnim zajednicama, koje su javnosti od ranije poznate po izbornim ujdurmama.

S takvim je stavom saglasan i politikolog Darko Kuzmanović, koji tvrdi da bi neponavljanje izbora u mjestima gdje su nepravilnosti bile očigledne bio definitivni krah i za demokratiju i za građanska prava ljudi koji žive u Srpskoj.

” Nisam siguran da je realno očekivati da se izbori za predsjednika RS ponove na cijeloj teritoriji Srpske, ali bilo bi dovoljno da se ponove u, recimo, Doboju, Prijedoru, Zvorniku, Kozarskoj Dubici, Novom Gradu i još nekim mjestima, gde je uočen zaista veliki broj nepravilnosti”, smatra Kuzmanović.

Ako se to ne desi, ističe Kuzmanović, regularnost izbora 2022. će biti upitna i godinama će se potezati i pitanje legitimnosti vlasti, kao što je bio slučaj i 2014. godine, poslije afere “Dva papka”.

Dokazi

Kuzmanović tvrdi da je i ranije na izborima bilo mnogo neregularnosti, ali da u opoziciji nije bilo volje da se izazove bilo kakva institucionalna reakcija.

“Sada su na sceni nove opozicione snage: Jelena Trivić, Milan Miličević, Draško Stanivuković, Nebojša Vukanović. Oni nisu spremni da pređu preko očigledne izborne krađe, kao što su to činili neki njihovi prethodnici”, kategoričan je Kuzmanović.

Problem je međutim, što nije dovoljno imati borbene lidere, koji su “uočili nepravilnosti”, jer je najbitnije imati čvrste dokaze za izbornu krađu.

Kako navodi Vehid Šehić, sasvim je moguće da je u BiH bilo još slučajeva poput onog u Hozićima kod Novog Grada, gdje su glasački listići popunjeni i prije otvaranja biračkog mesta, ali to nije otkriveno, niti je to moguće dokazati.

“Vjerovatno je takvih slučajeva bilo, ali ako oni nisu otkriveni i dokumentovani na vrijeme, kad glasanje prođe više se ništa ne može učiniti”, kaže Šehić.

I Kuzmanović i Šehić, kao i brojni drugi analitičari, saglasni su da je izborni proces u BiH već godinama ozbiljno kontaminiran i da je prekrajanje izborne volje birača jedan od ključnih razloga što građani ne izlaze na izbore, a onima koji kradu glasove slaba izlaznost dodatno olakšava posao. Saglasni su takođe da je jedini izlaz iz ovog začaranog kruga uvođenje novih tehnologija.