Kada bismo nešto više od mjesec dana prije isteka još jedne kalendarske godine pokušali da odgovorimo na najobičnije pitanje, koja je to trenutno najinteresantnija tema u Bijeljini o kojoj bruji grad, teško bismo mogli kandidovati neku zanimljivu priču koja već nije postala, kako mi to kažemo, opšte mjesto, ne samo za ovaj grad, već i za kompletnu regiju.Analizirajući svakodnevni život, najaktuelnija je priča o svakodnevnom preživljavanju, jer, teško se oteti utisku da većinu ljudi ne brinu svakodnevni skokovi cijena osnovnih ljudskih namirnica, mesa, mlijeka, brašna, hljeba, sredstava za higijenu, obuće, odjeće, režijskih troškova. Iz vrzinog kola galopirajućih cijena ne uspijevaju da se izvuku,čak, i najbolji ekonomisti koji pažljivo prate rast bankovnih kamata, rast inflacije, sumorne najave još težih i težih vremena.

Međutim, običan čovjek postavlja i obična pitanja, poput onog, kada će sve to da se zaustavi i kada ćemo uploviti u neku mirniju životnu luku, bez stresa i neizvjesnosti?

U Bijeljini se u proteklih nekoliko mjeseci počela zahuktavati priča o enormno visokim cijenama stanova. Novoizgrađene stambene kvadrate, na koje treba čekati dvanaest do petnaest mjeseci, zavisno od pojedinačnih ugovora i rokova, u centru grada treba platiti i do 3.000 KM. U proteklih nekoliko mjeseci pojavili su se novi investitori koji su ušli u poslove građevinarstva.

Preko noći otvoreno je i na desetine novih gradilišta. Izgradnjom novih stanova, takva im je namjera, investitori nastoje da zarade još više, ali i da sačuvaju ono što su do sada stekli. Na laičko pitanje, ko danas, uopšte, kupuje nove stanove, odgovori mogu biti različiti, od toga da ih kupuju naši ljudi koji su u inostranstvu zaradili neki kapital, pa do toga, što više liči na anegdotu – da nove stanove kupuju, uglavnom, oni koji imaju novac. Nabavkom nekretnina mnogi, izgleda, žele da sačuvaju vrijednost svojih životnih ušteđevina u vremenima visoke inflacije. O zaustavljanju zamajca visokih cijena za sada se još uvijek ne može govoriti.

Ekonomisti kažu, svemu jednom mora doći kraj, uz konstataciju da će taj cjenovni balon jednog dana pući, te da će se puno toga vratiti kao bumerang onima koji su se preinvestirali ili su nerealno planirali svoje budžete. Uglavnom, tek će, možda, početak naredne godine pokazati objektivno stanje naših životnih i finansijskih računa.

Bijeljina.com