Proces glasanja na ovogodišnjim prijevremenim izborima na kojim su građani birali predsjednika Republike Srpske bio je izuzetno jednostavan, ali je, uprkos tome, zabilježeno gotovo 8.000 nevažećih listića.

To takođe ima poruku, a jedno od tumačenja glasi da su birači izašli tek da neko ne bi zloupotrijebio njihovo pravo glasa, dok bi drugo glasilo da narod masovno i dalje glasa isključivo protiv.

Građani su imali lak “zadatak”: jedan glasački listić i na njemu šest kandidata, od čega je trebalo izabrati jednog.

Međutim, presjek Centralne izborne komisije (CIK) od juče, na obrađenih 99,72 odsto biračkih mjesta, pokazuje da su bila čak 7.862 nevažeća listića, što prazna, što po drugom osnovu (npr. dopisivanje).

Recimo, samo u Banjaluci je bilo 177 praznih listića, te 997 nevažećih po drugom osnovu. U Bijeljini je bilo 79 praznih listića, te 535 nevažećih po drugim kriterijumima.

Ukupno 59 praznih listića zabilježeno je u Prijedoru, te još 360 nevažećih po drugim kriterijumima. U Doboju je bilo 16 praznih, te 773 nevažeća po drugom osnovu. Trebinjci su ostavili 29 praznih listića, a još 252 su nevažeća po drugim kriterijumima.

Ukupno posmatrano, procenat, na nivou Republike Srpske, iznosi 1,79 odsto, što je, istina, manje nego na opštim izborima održanim 2022. godine, kada je bilo 5,75 odsto nevažećih glasačkih listića za predsjednika Republike Srpske, ali je tada u trci bio 31 kandidat.

Marija Milić, savjetnik za komunikaciju i medijski trener, kaže da je poruka koju su ljudi poslali i te kako snažna i jasna – “želimo promjene, ali se za njih još morate potruditi”.

“Nije dovoljno upirati prstom u suprotnu stranu i reći: oni drugi su izdajnici, oni su kriminalci… i kojim već epitetima se “časte” tokom predizborne i izborne kampanje”, kaže Milićeva za “Nezavisne novine”.

Mala izlaznost, dodala je ona, pokazala je da je na prijevremene izbore izašla mahom partijska vojska jedne i druge političke stranke. Apstinentima, ali i ljudima koji godinama u istraživanjima i fokus-grupama naglašavaju da se osjećaju beznadežno, bespomoćno, beznačajno, neravnopravno, dodaje Milićeva, i dalje nije upućena jasna poruka da neko stvarno misli na njih.

S druge strane, dodaje ona, SNSD je vodio “neobičnu” kampanju, gdje je u prvom planu bilo ime Milorada Dodika, a kandidatovo usputno, pa su satiričari i komičari na osnovu takve poruke napravili lucidnu kampanju na društvenim mrežama “dopiši Dodika” i očigledno u tome i uspjeli.

“Stvarni razlog ovog broja nevažećih listića je činjenica da se u Republici Srpskoj i dalje glasa isključivo protiv. Ovo je snažna poruka SNSD-u da nisu više toliko jaki, ali i SDS-u da nije dovoljno živjeti na staroj slavi državotvorne stranke. Pravila komunikacije su se promijenila, dobijanje i zadržavanje povjerenja danas zahtijeva ozbiljniji rad od poruke: mi smo bolji zato što oni ne valjaju”, ističe Milićeva za “Nezavisne novine”.

Politikolog Nikolina Lozo ocjenjuje da veliki broj nevažećih listića nije odraz političke nepismenosti birača, već je znak da su ti birači izašli na izbore kako ne bi njihov glas bio zloupotrijebljen.

“Međutim, dodatni problem je i tumačenje nevažećih listića jer bilo kakva dodatna oznaka na glasačkom listiću tumači se kao nevažeći listić”, ocijenila je Lozo.

Dodatni problem svakako je, dodaje, i mala izlaznost i vjeruje da bi veći broj nevažećih listića bio i da je bila veća izlaznost.

“Prema mom mišljenju, ovo je poruka i političkim partijama, ali i institucijama da je potrebno da rade na promociji zašto je važno da ljudi glasaju na izborima”, ističe Lozo u izjavi za “Nezavisne novine”.

Izvor: Nezavisne