Dok roditelji najčešće smatraju da djeca telefon koriste umjereno i uglavnom u obrazovne svrhe, mališani navode da uz mobilni telefon provode znatno više vremena. U pojedinim slučajevima i sedam ili više sati dnevno, pri čemu je riječ isključivo o korišćenju telefona, bez uključivanja vremena provedenog uz televizor, računar, konzole i druge digitalne uređaje.

To je za “Nezavisne novine” potvrđeno iz Ombudsmana za djecu Republike Srpske, koji je sproveo istraživanje o digitalnim navikama djece. U istraživanju su učestvovali i mališani i roditelji, s ciljem da sagledaju koliko se roditeljska percepcija poklapa sa stvarnim navikama djece.

Umor, nervoza

“Takav intenzitet korišćenja ostavlja posljedice po svakodnevno funkcionisanje djece. Uočavaju se umor, nervoza, pad koncentracije i smanjena motivacija, što roditelji često primijete, ali ne dovode uvijek u vezu sa prekomjernom upotrebom telefona”, rekli su iz Ombudsmana za djecu Republike Srpske.

Kako dodaju, zabrinjava i podatak da se djeci putem interneta javljaju nepoznate osobe, dok roditelji o tome često nemaju saznanja, što ukazuje na potrebu za većim prisustvom i interesovanjem odraslih za digitalni život djece.

“Rezultati istraživanja jasno pokazuju da zabrane same po sebi nisu rješenje. Djeca vrlo lako pronalaze načine da ih zaobiđu. Mnogo važniji su razgovor, jasna pravila i odnos povjerenja između djece i roditelja. Najveći izazov danas nije to što su djeca online, već to što odrasli često ne prate gdje su djeca i kako provode vrijeme u digitalnom prostoru”, kažu iz Ombudsmana za djecu Republike Srpske.

Brišu istoriju

Primijetili su da, kada pitaju djecu koliko vremena provode na internetu, dobiju potpuno drugačije odgovore nego kada pitaju roditelje. Djeca vrlo precizno znaju šta rade online, dok roditelji, nažalost, često nemaju stvarnu sliku.

“Jedno od najzanimljivijih zapažanja iz istraživanja jeste da roditelji uglavnom misle da djeca koriste internet kratko i uglavnom za školu, dok nam djeca otvoreno kažu da su to igrice, video-sadržaji i dopisivanje – i to satima. Često čujemo roditelje kako kažu: “Moje dijete ne koristi društvene mreže”, a dijete nam istovremeno objašnjava da ih koristi, samo ne pod pravim imenom”, kaže Gordana Rajić, ombudsman za djecu Republike Srpske.

Ne znaju kada je opasno

Prema njenim riječima, djeca danas vrlo brzo nauče kako da sakriju svoje online ponašanje – brišu istoriju, koriste dodatne naloge, gledaju sadržaje dok roditelji misle da rade domaći.

“Imali smo situacije gdje roditelji misle da dijete provodi pola sata na telefonu, a dijete nam kaže da su to tri sata dnevno, samo raspoređena u kratke intervale kako se ne bi primijetilo. Roditeljski nadzor često postoji samo formalno – pravila su tu, ali se ne prate”, ističe Rajićeva.

Posebno, dodaje ona, zabrinjava podatak da sa uzrastom raste ne samo vrijeme provedeno online, već i emocionalna vezanost.

“Djeca se nerviraju kada nema interneta i osjećaju se loše zbog sadržaja koji gledaju. Internet više nije samo zabava – on direktno utiče na raspoloženje, samopouzdanje i osjećaj vrijednosti kod djece. Znatan broj djece nam je rekao da im se javljaju nepoznate osobe, a dio djece to uopšte ne doživljava kao problem. Djeca često ne znaju da procijene kada je nešto opasno, dok roditelji često ni ne znaju da se takvi kontakti uopšte dešavaju”, poručuje Rajićeva za “Nezavisne novine”.

U školi je drugačije

Ljubiša Blagojević, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola regije Doboj, kaže da prosvjetni radnici o ovoj problematici razgovaraju sa učenicima, s tim što tu više prostora ima da djeluju roditelji.

“Djeca u školi ne provode toliko vremena uz telefone. Evo, konkretno, kod nas u školi postoji zabrana upotrebe telefona. Ali, oni kod kuće provode vrijeme uz telefon i tamo treba neko drugi da ih kontroliše, a ne mi. Mi kao škola možemo samo da ukazujemo na problem. Naravno, ovdje ima prostora da se djeluje, ali više treba usmjeriti akcenat na roditelje”, rekao je Blagojević za “Nezavisne novine”.

Izvor: Nezavisne / Autor: Dragan Sladojević