Svaki deseti radnik u medijima ima dijagnostikovan neki mentalni poremećaj, kao što su anksioznost i depresija, osjećaju veliki pritisak i stres na poslu, zbog čega je, između ostalog, potrebno uspostaviti i sistem psihološke podrške za novinare, pokazalo je istraživanje “Mentalno zdravlje novinara u BiH”.

Rezultati su predstavljeni juče, 30. oktobra, na info-sesiji “Zaštita prava i mentalno zdravlje novinara”, održanoj u Banjaluci, koju su organizovali Udruženje “BH novinari” i “Pro Educa”.

Srđan Puhalo, potpredsjednik Udruženja “Pro Educa”, navodi da je u istraživanju “Mentalno zdravlje novinara u BiH”, koje je sprovedeno od 30. aprila do 23. juna ove godine na uzorku od 316 medijskih radnika, učestovalo 59,8 odsto žena i 40,2 odsto muškaraca, dok je trećina njih bila između 41 i 50 godina.

“Istraživanje je pokazalo da 10,8 medijskih radnika ima dijagnostikovan mentalni poremećaj, dok 15,8 odsto njih tvrdi da ima mentalne smetnje, ali se nisu obraćali stručnjacima za pomoć”, naveo je Puhalo.

U istraživanju stoji i da muškarci manje od žena doživljavaju stres na poslu, kao i da su glavni uzroci stresa kratki rokovi, potplaćenost, spoljni pritisci itd.

Naime, 67,7 odsto ispitanika smatra da je novinarstvo stresnije od drugih zanimanja, dok 57,9 odsto njih smatra da su doživjeli sindrom sagorijevanje, tzv. burnout, 40,5 medijskih radnika je navelo da je doživjelo mobing na poslu.

“Stres na poslu često osjeća 40,5 medijskih radnika”, predstavio je rezultate Puhalo.

Istaknuto je i da skoro dvije trećine radnika u medijima navodi da ih izvještavanje o tragičnim i traumatičnim temama trenutno uznemiri, ali da se nose s tim, dok 9,5 odsto njih priznaje da ih to veoma potresa.

Zbog svega navedenog, preporuke su da se uspostavi sistem za psihološku podršku, jača prevencija mobinga i nasilja, edukuju i osnaže medijski radnici, te poboljšaju uslovi rada, kao i da se pokrenu kampanje unutar medijskih zajednica i medijskih kuća o važnosti mentalnog zdravlja.

Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja “BH novinari”, tom je prilikom istakla da ne snose teret novinarstva i svakodnevno teškog rada samo novinari i oni koji sudjeluju u produkciji medijskih sadržaja, već i poslodavci kod kojih su zaposleni medijski radnici.

“Indeks sigurnosti za 2024. godinu, koji je objavljen, vrlo je indikativan za neke trendove unutar novinarske zajednice u BiH, koji se protežu kroz nekoliko godina. Tako je BiH, prema ocjeni stručnjaka koji su radili ovaj indeks, najgore plasirana država po sigurnosti novinara u sedam država zapadnog Balkana”, rekla je Rudićeva.

Navodi da finalna ocjena za sigurnost novinara u BiH iznosi 2,61, s tim da ocjene idu od nula do sedam.

“Može se reći da BiH nazaduje kada je riječ o zakonima, instrumentima zaštite slobode izražavanja i sigurnosti novinara, a ocjena je da je to 2,65 od sedam. Kad je riječ o prevenciji, tu je ocjena 2,80, dok je ocjena o praksi zaštite sigurnosti novinara 2,64, a kada je riječ o stvarnoj sigurnosti, finalna ocjena je 2,53, što govori o tome da mi ne možemo ni govoriti o sigurnosti novinara, jer je jako visok stepen nekažnjivosti napada i prijetnji novinarima”, dodala je Rudićeva.

Osim njih, Jovana Borjan Lazuta, načelnica Odjeljenja za pravne poslove mirnog rješavanja radnih sporova u Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova, na ovom događaju je govorila o razlici između mobinga i uznemiravanja, dok je o sagorijevanju na radnom mjestu pričao psiholog Dejan Matijević.

Ovo je projekat koji finansira EU, “Safe journalist” mreža koja povezuje sedam novinarskih udruženja i medijskih sindikata u regionu zapadnog Balkana.

Izvor: Nezavisne