Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH pozvala je opštine, gradove, banke i druge institucije da ne šalju bespotrebno građane na šaltere CIPS-a po potvrdu o prebivalištu, jer je mogu dobiti iz njihove elektronske baze, dok stručnjaci ističu da se digitalna rješenja ne primjenjuju zbog neznanja.

Iz IDDEEA su juče pozvali predstavnike lokalnih administracija i organa nadležnih za pristup informacijama o prebivalištu građana u BiH da im se obrate za sve informacije i pomoć u vezi sa implementacijom elektronskih veb servisa, jer im je cilj da zajedno olakšaju procese i usluge stanovništvu. 

“Implementirali smo elektronske veb servise i omogućili elektronsku razmjenu podataka da bi bila izbjegnuta dugotrajna čekanja i potreba za štampanjem CIPS potvrda. Uprkos tome primijetili smo da mnogi građani čekaju u redovima na šalterima MUP-ova širom BiH da bi dobili štampanu CIPS potvrdu. Shvatili smo da je ovo neefikasan proces za sve nas. Zbog toga ponovo naglašavamo da više nije neophodno da tražite od građana štampanu CIPS potvrdu”, poručili su iz IDDEEA lokalnim zajednicama i drugim institucijama.

Umjesto toga IDDEEA je pozvala sve organe da podnesu zahtjev za pristup elektronskim veb servisima, tvrdeći da će im pružiti besplatnu podršku i omogućiti elektronsku razmjenu informacija o prebivalištu građana putem sigurnih i efikasnih digitalnih kanala. 

Na taj način opštine, gradove i drugi organi mogu elektronskim putem utvrditi mjesto prebivališta svakog građanina bez potrebe za fizičkom dostavom štampanih potvrda.

“Znatan broj organa je već uspješno završio ovu proceduru i prešao na elektronski sistem, ali još postoji veliki broj onih koji nisu podnijeli zahtjev za pristup veb servisima i još traže štampane potvrde od građana”, stoji u apelu IDDEEA. 

Predsjednik Saveza opština i gradova RS Ljubiša Ćosić za “Glas” priznaje da nije upoznat sa ovom mogućnošću koju IDDEEA nudi. 

“Vjerovatno i ostali nisu upoznati, ne vjerujem da ima načelnika ili gradonačelnika koji to svjesno koče. Lično nisam nikada dobio obavještenje da IDDEEA da je to omogućeno. U svakom slučaju, ukoliko opštine i gradovi imaju mogućnost da na bazi određenog sporazuma sa IDDEEA dobiju podatke, ne vidim razlog da to ne bude urađeno”, rekao je Ćosić, koji je i gradonačelnik Istočnog Sarajeva. 

Sekretar Udruženja za informaciono-komunikacione tehnologije u Privrednoj komori RS Slobodan Dragičević za “Glas” kaže da je proces digitalizacije neminovan u budućnosti, naročito u javnoj upravi, koja uveliko kaska u tom pogledu. 

“Ljudski resursi lokalnih administrativnih službi padaju na stručnom nivou. Ovdje se radi o neznanju, tačnije nepoznavanju određenih situacija. Zbog političkog aspekta pri zapošljavanju kadra u institucijama veliko je pitanje da li su dovoljno spremni, upoznati, kvalifikovani da podrže proces digitalne transformacije u javnim ustanovama”, tvrdi Dragičević. 

Dodaje da su strategije napisane, ali se akcioni planovi ne realizuju. 

“Nažalost dešava se da svake četiri godine kad dobijemo administraciju bilo da je riječ o novoj ili staroj postavci oni sav posao rade ispočetka. Rijetko viđamo da je jedna administracija dostigla određeni nivo u primjeni digitalnih rješenja, a da su nasljednici nastavili u kontinuitetu intenzivno na tom razvoju”, kazao je Dragičević. 

Uzor

Slobodan Dragičević kaže da je Srpskoj i BiH najbolji primjer Srbija, koja je napravila državni data centra i tako omogućila svim institucijama od značaja da se uvežu na jedno mjesto.

“Na taj način uz pomoć aplikacija i softvera omogućava se digitalni protok informacija, odnosno izdavanje dokumenata. To i nama treba”, rekao je Dragičević.

Izvor: Glas Srpske / Autor: Anita Janković Rečević