Prema novom Zakonu o zaštiti od uznemiravanja na radu, koji je usvojen 2021. godine, i poslodavci u javnom sektoru su obavezi da donesu opšti akt za postupak zaštite od uznemiravanja na radu.

Kako smo i ranije pisali, ovim aktom se propisuje način podnošenja zahtjeva, način određivanja lica ili komisije za podnošenje i sprovođenje postupka zaštite od uznemiravanja kod poslodavca, lice kojem se zahtjev podnosi, način obezbjeđenja tajnosti podataka i druga pitanja bitna za sprovođenje postupka.

Zakonska obaveza koja se rijetko sprovodi u javnom sektoru

Ipak, prema riječima prvog čovjeka Sindikata uprave Republike Srpske Bože Marića, broj poslodavaca u javnom sektoru koji je donio ovaj podzakonski akt je minoran.

“Nažalost, imali smo prijava za uznemiravanje na radu i ono što naglašavam je da većina ustanova u javnom sektoru i dalje nema podzakonske akte, a koje su bili u obavezi da izrade u skladu sa Zakonom o zaštiti od uznemiravanja na radu RS. To je obaveza poslodavaca u skladu sa zakonom, a tim aktom su jasno propisani mehanizmi za postupak zaštite od uznemiravanja na radu. Ipak, minoran je broj onih koji su donijeli navedene podzakonske akte”, potvrdio je Marić.

Takođe, on je istakao da ni u realnom sektoru situacija nije bolja, jer kako kaže, “oni i ne doživljavaju da postoji Zakon, a kamoli da imaju podzakonske akte.”

“Mobing” više izražen u javnom sektoru

Koliko je važno da se poštuju zakonski propisi, potvrđuje i činjenica da je uznemiravanje na radu mnogo izraženije u javnom sektoru.

“Trenutno je takva situacija iz prostog razloga, jer su radnici u privatnom sektoru više isprepadani od strane poslodavaca i upozoreni su na samom startu šta će se desiti ukoliko prekrše određena pravila. Takođe, iako su prava radnika u javnom sektoru bolje uređena, jer imaju sindikat, kolektivne  ugovore i ne mogu tako lako dobiti otkaz, dešava se taj drugi problem, odnosno uznemiravanje na radu. Na primjer, kada nadređeni ili rukovodilac, radniku dodijeli radni zadatak, koji nije u skladu sa zakonom i ako radnik odbije da izvrši isti, onda tu nastaju problemi, odnosno počinje uznemiravanje. Uznemiravanje na radu može biti različito, od seksualnog, psihičkog, fizičkog itd. Ono što je najčešće kod nas jesu prijave za psihičko uznemiravanje ili tzv. mobing praznog stola, odnosno da vam oduzmu posao koji ste radili i da dolazite na posao, a nemate šta da radite. Takođe, dešava se i da radnike premjeste na drugo radno mjesto, da ih zatrpaju poslom, i to onim poslom koji nije bio u njihovom referatu posla”, navodi Marić.

Tim povodom, Sindikat uprave trenutno usmjerava svoj akcenat rada na obavezu da svi poslodavci moraju da obezbijede podzakonske akte u kojima je navedeno koji je način prijave uznemiravanja na radu, kome radnici treba da se obraćaju, koji su mehanizmi zaštite itd.

“Mi kao Sindikat smo prije dva mjeseca imali okrugli sto i konferenciju na temu sprečavanja uznemiravanja na radu, gdje smo upravo apostrofirali da nam treba biti target u narednom periodu da “pritisnemo” sve javne institucije da donesu te podzakonske akte”, ističe predsjednik Sindikata uprave RS.

Poslodavac je najodgovorniji

Kada je u pitanju provođenje i Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu, Marić ističe da je u svakom slučaju poslodavac najodgovorniji.

“Poslodavac je dužan da obezbijedi donešenje tog zakonskog propisa kojim će jasno definisati način prava ostvarivanja zaštite od uznemiravanja”, naglašava Marić.

Pomoć sindikata uprave RS u preko 20 vrsta uznemiravanja 

Marić takođe ističe da su radnici generalno nedovoljno upoznati sa pravima u vezi sa uznemiravanjem na radu.

“Smatram da većina naših građana ne zna da prepozna uznemiravanje na radu, jer imamo preko 20 vrsta uznemiravanja, koji se izražavaju direktno ili indirektno, verbalno, neverbalno itd”, kaže on.

Ipak, svi koju sumnjaju ili prepoznaju neki od oblika uznemiravanja na radu mogu da potraže pomoć Sindikata uprave RS.

“Sindikat uprave ima svoju pravnu službu, koja je adekvatno osposobljena i može da odgovori na sve zahtjeve u vezi sa uznemiravanje na radu. S druge strane, ukoliko naše aktivnosti prelaze one redovne, odnosno, ukoliko je neophodno zaštitu potražiti putem suda, onda angažujemo najbolje advokatske kancelarije”, kazao je Marić.

Postupci zaštite od uznemiravanja ne štede ni visoko rangirane činovnike javne uprave

Nažalost, dešavalo se i da se postupak zaštite od uznemiravanja na radu nastavlja putem suda.

Najsvježiji slučaj je, kaže Marić, podnošenje krivične prijave protiv gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića zbog sistemskog uznemiravanja naših članova u Gradskoj upravi Banjaluka.

“Imajući u vidu da je nedavno Odbor za žalbe Grada Banjaluka poništio i drugi put rješenja kojim je gradonačelnik na nezakonit način premjestio naše članove, svaka sljedeća aktivnost prema njima, značiće podnošenje tužbe za sistemsko uznemiravanje na radu”, pojašnjava Marić.

Usvajanjem zakona o zaštiti od uznemiravanja radnici će biti zaštićeniji 

Usvajanjem Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu radnici i sindikati u RS konačno su dobili mehanizam putem kojeg mogu da se zaštite, i to je tvrdi Marić, najveći značaj ovog Zakona i najveća promjena u odnosu na period prije usvajanja istog.

“Takođe, ono što je veliki zadatak za sve sindikate, medije i sve nas zajedno da naše građane, odnosno radnike edukujemo i informišemo o tome da postoji jedan zakonski propis koji štiti njihova prava, ali da oni moraju da nauče da konzumiraju ta prava, moraju da imaju povjerenja u sindikate, moraju da sarađuju sa sindikatom”, zaključio je Marić, te dodao da svi koji trpe bilo kakvu vrstu uznemiravanja na radu treba da se odvaže, da budu smjeli, te da im se jave, kako bi da zajedničkim snagama obezbijedili pravnu sigurnost i zaštitu.

Kazne za poslodavce iz koji nisu donijeli opšti akt je 3000 KM, a 300 KM za odgovorno lice

Inspekcijski organi, sa kojima iz Sindikate uprave RS uspješno sarađuju, u redovnim kontrolama provjeravaju da li su poslodavci koji zapošljavaju 15 i više radnika, donijeli opšti akt kojim se propisuje postupak zaštite od uznemiravanja na radu.

Kako su nam potvrdili iz Inspektorata Republike Srpske, situacija na terenu je različita.

“Ima poslodavaca koji su ovu obavezu ispoštovali u najkraćem roku, a ima i onih koji još uvijek nisu. U slučaju da nisu, inspektor nalaže poslodavcu da donese opšti akt i izriče propisane kazne koje iznose 3.000 KM za poslodavca i 300 KM za odgovorno lice kod poslodavca”, pojasnili su u Inspektoratu RS.

Edukacija

Iz svega navedenog, može se zaključiti da u ovom procesu svako ima svoju ulogu. Ipak, poslodavci, menadžeri i HR stručnjaci igraju ključnu ulogu u ovoj oblasti, a edukacija i pripremljenost su od presudne važnosti.

Osim toga, edukacija menadžera i HR stručnjaka o prepoznavanju, prevenciji i rješavanju mobinga neophodna je za efikasno sprovođenje zakona.

Prepoznajući značaj ove, sve aktuelnije teme, Agencija za zapošljavanje Posao.Banjaluka.com u saradnji sa InfoARS akademijom, organizuje edukaciju na temu “Mobing i povratna informacija (Feedback)”, koja je upravo namijenjena visokom menadžmentu, HR stručnjacima, te vlasnicima biznisa odnosno poslodavcima.

Ova edukacija biće održana 14. juna u hotelu “Bosna” u Banjaluci.

Svi zainteresovani za učešće mogu da se prijave putem prijavnog obrasca ili putem web stranice edukacije.banjaluka.com.