Ovogodišnja pčelarska sezona nekim je donijela rekordne prinose, a neki su ostali i razočarani.

“Već u rano proljeće, tokom cvjetanja voća poput jabuka, krušaka i šljiva, nepovoljni vremenski uslovi ostavili su traga. Niske temperature spriječile su pčele da izlete na pašu, a sama priroda slabo je medila pa je nedostajalo nektara”, kaže Ranko Trivić, pčelar iz Banjaluke, koji svoje pčele drži u selu Milosavci u blizini Laktaša.

Zbog loših vremenskih uslova prinosi meda su znatno manji u odnosu na prošlu godinu, međutim na nekim područjima pčelari su zabilježili rekordne prinose.

Goran Mirjanić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu i dugogodišnji pčelar, kaže da je bio izuzetno dobar prinos ove godine.

On ističe da je poslije 2001. godine ova godina čak i bolja.

“Da bi vam dočarao koliko je dobra ova godina, reći ću da je u jednoj košnici prinos bio čak 30 kg”, kaže Mirjanić.

On navodi kako su pčelari iz Gradiške jako zadovoljni s obzirom na to da su do 20. maja prekrižili ovu sezonu, a onda se desio preokret.

“Bili smo precrtali ovu pčelarsku sezonu zbog loših vremenskih uslova, međutim, poslije 20. maja desio se preokret, dolazi toplo vrijeme i sve se okreće u korist pčelara. Mi smo možda jedini od poljoprivrednih proizvođača da smo zadovoljni prinosom i da smo čak imali i rekordne prinose”, kaže on.

Što se tiče plasmana i cijena, dodao je da je to stvar ponude i potražnje.

Trenutna cijena meda se kreće od 20 do 30 maraka na teritoriji BiH jer, kako kaže, ima ljudi koji imaju nisku proizvodnju pa da bi mogli preživjeti, oni stavljaju više cijene. On ističe jedan mnogo veći problem, a to je nelojalna konkurencija.

“Navodim vam primjer zelenih pijaca, gdje i dan-danas ima falsifikovanog meda koji se prodaje ispod cijene. Ovakve stvari treba sankcionisati”, kaže on.

Mirjanić navodi da pčelari žele da se i njihov med kontroliše.

“Mi smo spremni da i svoj med damo da ide na analize i da, ako treba, i platimo te kontrole i da se sankcionišu svi oni koji prodaju med sumnjivog porijekla. Posebnu pažnju bih skrenuo na med koji se prodaje na putu, na parkinzima i sličnim mjestima”, rekao je.

Na pitanje kako prosječan građanin može da prepozna loš med, rekao nam je da je to jako kompleksno, ali da građani treba da kupuju med na “kućnom pragu”.

“Za građane je teško da prepoznaju pravi med. Ja kao iskusan pčelar mogu da to prepoznam, a građanima uvijek mi pčelari savjetujemo da traže provjerene pčelare i da idu na prag kuće gdje mogu i da vide i da se uvjere da se neko bavi pravim pčelarstvom”, kaže on.

Pčelari naglašavaju da osim kvaliteta meda problem predstavlja i svijest građana o važnosti konzumacije ovog proizvoda.

Problem je što se med konzumira tek kada se razbolimo iako bi trebalo svaki dan da se koristi u malim količinama.

Izvor: Nezavisne / Autor: Sara Trivić / Foto: Velibor Tripić/Arhiva