EU strahuje da BiH nije razvila dovoljno otpornosti na krizu koju je izazvao ukrajinski sukob, rečeno je na nezvaničnom brifingu sa diplomatskim predstavnicima EU.

Kako je rečeno, EU je uradila studiju o vlastitoj otpornosti na krizu koja će uslijediti zbog inflacije i krize u lancima snabdijevanja, a u njenom okviru urađena je procjena i za zemlje koje su u procesu pristupanja.

Među tim zemljama, kako je objašnjeno, BiH je jedina koja ima nizak stepen pripremljenosti i mogla bi doći u ozbiljnu krizu.

Neki od problema koje su evropski stručnjaci detektovali odnose se na nedostatak adekvatnih robnih rezervi, nepostojanje potrebnih strategija i planova kako postupiti u slučaju pojedinih nestašica te nepostojanje naftnih zaliha. Posebno su zabrinuti, kako nam je pojašnjeno, činjenicom da se BiH nije pripremila za očekivane probleme snabdijevanja u oblasti poljoprivrede.

– Tu nije pitanje samo dizela, već problema u lancima snabdijevanja kad su u pitanju đubrivo i pojedini sjemenski materijali – naglašeno je.
Posebno su istakli da će u slučaju izvjesnog produbljavanja krize doći do zatvaranja pojedinih tržišta, a onda će biti problem, ne samo cijena, već i dostupnosti materijala, posebno kad je u pitanju poljoprivreda.

Inače, međunarodne institucije već mjesecima upozoravaju na nedovoljnu otpornost BiH kad su u pitanju krize, što je, kako je istaknuto, posebno pokazano u krizi koju je izazvao kovid.

Tako je, na primjer, u prošlogodišnjem izvještaju o napretku BiH Evropska komisija konstatovala da postoje problemi u spremnosti BiH kad je u pitanju poljoprivreda, ali i manja i srednja preduzeća.

– Tokom pandemije Kovida-19 pokazalo se da postoje razlozi za brigu kad je u pitanju otpornost poljoprivrednog i prehrambenog sektora, posebno u situaciji poremećaja u lancima snabdijevanja, kretanju ili pri trgovinskim barijerama. Mala i srednja preduzeća su pretrpjela mnogo veći pad prihoda od većih kompanija. Više su podložna potpunim zatvaranjima zbog manjeg broja radnika koji bi mogli pogone držati otvorenim u slučajima zdravstvenih kriza. Takođe, više su pogođena logističkim poremećajima i oslanjanjem na određene industrijske segmente – naglasili su.
Jedan od razloga za ranjivost bh. poljoprivrednog sektora je, kako je upozoreno, činjenica da BiH nije ostvarila napredak kad su u pitanju poljoprivredni i ruralni razvoj, sigurnost hrane, fitosanitarne i veterinarske procedure. Naglašeno je da je u svim ovim oblastima „spremnost u vrlo ranoj fazi“.

Inače, „spremnost u vrlo ranoj fazi“ je briselski formalni izraz kada se ništa ili gotovo ništa ne uradi.

Poseban problem predstavlja činjenica da i dalje nema napretka u ispunjavanju evropskih obaveza u vezi s pitanjem obaveznih naftnih zaliha.

Naši evropski sagovornici ukazali su nam na činjenicu da BiH nema mogućnosti da utiče na cijene goriva zato što ne postoji mogućnost da se u promet puste naftni derivati iz zaliha.

Naglašeno nam je i da će EU ubuduće gas nabavljati zajedničkim nabavkama, kako bi obezbijedila redovno snabdijevanje i niže cijene.

– BiH je trebalo da završi posao na Južnoj interkonekciji kako bi se spojila na postojeće gasovode. Na tome je malo urađeno i, kako izgleda, ništa se bitnije neće desiti možda i do 2025. godine – upozorili su, prenose „Nezavisne„.

izvor:aloonline/FOTO:printscreen