Takođe, prema ocjeni analitičara, nisu pokazali spremnost ogromne većine građana da podrže aktuelnog predsjednika Srpske u njegovoj borbi sa Sudom i Tužilaštvom BiH.

Ono što je, već po tradiciji, postalo jedna od glavnih tema kada se radi o okupljanjima pristalica dva žestoko podijeljena politička bloka u Srpskoj, jeste broj učesnika takvih događaja.

Igra brojki

Dok se u opozicionim krugovima spekuliše o broju “Dodikovih pristalica” koji nije prešao nekoliko stotina ili maksimalno par hiljada, predsjednik Republike Srpske i lider SNSD juče se pohvalio brojem od 12.000 ljudi koji su, kako tvrdi, pokazali snagu i volju da brane Srpsku.

Da li su protesti pod nazivom “Granica postoji” nešto promijenili u odnosu političkih snaga u Srpskoj i BiH, te da li je Dodik nakon navedenog događaja “jači ili slabiji”, odgovor smo tražili od političkog analitičara Tanje Topić.

Tanja TopićPrema njenom mišljenju, okupljanje pristalica aktuelnog predsjednika Republike Srpske na međuentitetskoj granici neće dovesti do bilo kakvih značajnijih promjena na domaćoj političkoj sceni, niti će navedeni protesti dovesti do promjene odnosa međunarodne zajednice prema lideru SNSD.

– Politika će i dalje nastaviti da koristi sopstvenu argumentaciju, ali se treba zapitati oko odziva građana, jer to je nešto što pruža prostor za analizu – kaže Topićeva za Srpskainfo.

Između ostalog, ona tvrdi da je broj učesnika na protestima “definitivno bio ispod očekivanja”, pa čak i kod onih koji su to, kako navodi, sve organizovali.

– To je prvi element koji upada u oči i otvara pitanje kolika je zaista podrška koju Dodik ima među građanima. Vidjeli smo da je to bilo ispod svih očekivanja, pogotovo ako znamo da je u najavi protesta pominjana cifra od 8.000 ljudi. Na svim ovim mjestima, gdje su protesti organizovani, definitivno nije bilo toliko ljudi – ocjenjuje Topićeva.

Što se tiče poruka i ikonografije koja je obilježila protest, ona smatra da je viđen “već uobičajen folklor za ovakvu vrstu događaja”.

– Pojavile su se poruke koje stalno slušamo i one govore o navodnoj ugroženosti Srba u BiH, vidjeli smo slike koje su dominirale, vidjeli smo da je bilo puno fotografija Vladimira Putina, a onda se postavlja pitanje kome su ovi protesti bili namijenjeni? To su elementi koji su definitivno upadali u oči – ističe Topićeva.

Na kraju, ona se ponovo osvrnula na “igru brojevima” oko stvarnog broja učesnika na navedenom protestu.

– Oni koji stoje iza tih okupljanja govore o velikim ciframa, o nekih 12.000 ljudi, dok se na drugoj strani govori o mnogo manjim brojevima. Definitivno mislim da je bila velika greška kantonalnog MUP što je zabranio okupljanje pred zgradom Suda i Tužilaštva BiH u Sarajevu, ali onda vidimo i cinizam onih struktura vlasti koje su u Republici Srpskoj zabranjivale okupljanja građana i onih koji su kriminalizovali klevetu, a sada ukazuju kako negdje drugdje nema slobode, kako se krše ljudska prava, a pritom vrlo svjesno prećutkuju sopstvene povrede ljudskih prava. U tom kontekstu pomenuću slučaj Pravde za Davida – zaključila je Topićeva.