Nakon što su klimatolozi proglasili nedjelju najtoplijim danom, postavljen je novi rekord – najtopliji dan bio je ponedjeljak.

Na Zemlji smo drugi dan zaredom zabilježili najvišu globalnu temperaturu u istoriji mjerenja. Ako države ne reaguju, ekstremni vremenski događaji će se samo intenzivirati.

Nakon što je Zapadni Balkan prošle sedmice zahvatio toplotni talas, rekordne temperature ovih dana bilježe i Japan, Indonezija i Kina. Ne samo u pojedinačnim zemljama, Zemlja se zagrijava globalno.

22. jul je novi najtopliji dan u istoriji, prema podacima EU servisa za praćenje klimatskih promjena Copernicus, nakon što su klimatolozi izmjerili globalnu prosječnu temperaturu u ponedjeljak od 17,15 stepeni Celzijusa ili 0,06 stepeni Celzijusa više od 21. jula, što se ranije smatralo rekordom.

Kako prenosi francuska novinska agencija AFP, klimatolozi su drugi dan zaredom zabilježili najtopliji dan u historiji.

“Zemlja je upravo doživjela svoj najtopliji dan”, napisano je na Copernicusu.

Direktor službe Carlo Buontempo napisao je u utorak da se “čovječanstvo nalazi na nepoznatoj teritoriji u vrijeme globalnog zagrijavanja”. Istovremeno je najavio i da bi rekordi mogli biti postavljeni nekoliko dana zaredom.

Kako prenosi AFP, svaki mjesec od juna 2023. oborio je rekord za najtopliji mjesec u poređenju sa istim mjesecom prethodnih godina.

Prije prošlog jula (a sada ovog jula), najtopliji dan je bio 13. avgust 2016. U to vrijeme Copernicus je izmjerio globalnu temperaturu od 16,8 stepeni Celzijusa.

“Dešava se ono na šta je nauka upozoravala”

Klimatologinja Joyce Kimutai sa Imperijal koledža u Londonu izjavila je danas za AFP da su dva uzastopna rekorda “upravo ono na šta nauka upozorava ako ne prestanemo da koristimo ugalj, naftu i prirodni gas”.

Klimatske promjene uzrokuju sve duže, jače i češće ekstremne vremenske pojave, poput toplotnih talasa i poplava, kojima smo ove godine već svjedočili širom svijeta. Nedavno je zbog ekstremno visokih temperatura izbio požar u Sjevernoj Makedoniji, a u gašenju su doletjeli čak i slovenački helikopteri.

Vanredne situacije se javljaju i sa grčkih ostrva, gdje se bore sa nedostatkom vode i prije sezone. Minimalna količina padavina posljednjih godina, u kombinaciji s neobično toplom zimom, dovela je do uništenja rezervoara i podzemnih izvora vode. Postavlja se pitanje da li će vlasnici turističkih smještaja uopće morati otkazati rezervacije.

Ne samo ekstremne vremenske prilike, same visoke temperature mogu imati direktan negativan uticaj na zdravlje ljudi. Posebno su ugroženi stariji, djeca i trudnice, kao i pacijenti i osobe sa socijalnim i ekonomskim problemima, navode iz Nacionalnog instituta za javno zdravlje Slovenije.

Izvor: N1