Domaći stočni fond desetkovan, EU stopira izvoz svinjetine u BiH

06.12.2022. - Aktuelno

Za domaće farmere prošla i ova godina su, unazad deceniju, bile jedne od najtežih što je dovelo do toga da je u Srpskoj drastično smanjen broj stoke, prije svega svinja, a u padu je i proizvodnja tovne junadi.

Analiza Udruženja uzgajivača svinja RS pokazuje da je samo ove godine broj krmača smanjen za 10.000. Sa registrovanim članovima i individualnim proizvođačima, sad ih ima tek nešto više od 20.000, naglašavaju u ovom udruženju.

Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, pretprošle godine smo u oborima imali ukupno 619.400, a lane 490.600 svinja. Dakle, samo u ovom periodu, broj svinja je u oborima pao za preko 20 odsto.

Kad je riječ o junadi, unazad deceniju proizvodnja je pala najmanje za trećinu.

Uzgajivači svinja ističu da sa problemima u poslovanju muku muče unazad pet-šest godina, ali da su se sa najvećim padom proizvodnje suočili ove godine.

“Godinama nam je najveći problem bio prekomjerni uvoz mesa iz Evropske unije. Apelovali smo na držvanu vlast da uvedu zaštitne mjere i tako ograniče uvoz, ali naše vapaje niko nije čuo, a uvoz je samo rastao. Naravno da u takvoj situaciji morate da smanjujete proizvodnju, jer vam se ne isplati da proizvodite nešto što ne možete da prodate” – ističe za Srpskainfo predsjednik pomenutog udruženja Mišo Maljčić.

Onda je nastupila pandemija, pa ova postpandemijska kriza praćena, podsjeća, drastičnim rastom cijena energenata i repromaterijala.

“Prava katastrofa je nastupila već u junu, kada su se sudarili suša i poskupljenja, pa su uslijedili veliki gubicu u proizvodnji. Od uloženih 100, nismo mogli da izvučemo ni 60 KM, pa su ljudi počeli da se rješavaju tog balasta. Zato ne čudi što je u ovoj godini poklano 10.000 krmača, s obzirom na to da su bile preskupe za održavanje. A da bi se neko ponovo vratio u ovaj posao, potrebne su najmanje dvije godine” – objašnjava Maljčić.

Prema njegovim riječima, ranije je od uzgoja svinja moglo lijepo da se živi i da se zaradi.

“Kad sam počinjao da se bavim ovim poslom, za kilogram žive vage prasića mogla su da se kupe četiri lita nafte, a sada jedva dva. Sada je došla na naplatu nebriga vlasti za ovu granu. Trenutno, niti mi imamo svoje svinjetina, a EU zabranjuje izvoz, jer vodi računa o svom stanovništvu. To znači da, zbog pada ponude i rasta potražnje, možemo da očekujemo eksploziju cijena, gdje će, opet, najviše ispaštatai kupci. Bez većih podsticaja, teško da ćemo išta postići. Takođe, kad neko jednom digne ruke od uzgoja i nađe neki drugi posao, gotovo je nikakva vjerovatnoća da će se vratiti” – poručuje Maljčić.

Uzgajivači junadi podsjećaju da su se sa problemima suočili 2013, kada je na snagu stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU.

“Od tada se suočavamo sa padom proizvodnje. Glavni razlog je prekomjerni uvoz junetine iz EU, što nas čini nekonkurentnim. Naime, proizvođači iz EU ovdje izvoze prednju četvrt junadi, koju tamo ne mogu prodati. A mi odavde ne možemo izvesti zadnju četvrt, koju bismo tamo mogli prodati. To je klasična diskriminacija. Takođe, nije nam dozvoljen ni prevoz životinja kroz EU, što nas dodatno ugrožava. Po ovom pitanju, vlasti ništa ne čine, a ako ovako ostane, proizvodnja junetine će i dalje padati. Izvoz junetine iz EU nije smanjen niti zabranjen, ali bi ovo meso moglo da pojeftini, što će za nas biti novi udar” – ističe za Srpskainfo Ranko Sarajlić, farmer iz Laminaca kod Gradiške.

Naglašava da, su ova i prošla godina za tovljače junadi bile posebno teške.

“Procjena je da je unazad deceniju proizvodnja junadi pala za 30-40 odsto” – kaže Sarajlić.

Podsjetimo, u BiH hrana iz uvoza ubjedljivo dominira nad domaćom, a u agroindustrijskom sektoru su, po uvoznoj vrijednosti, na prvom mjestu meso i drugi klaonički proizvodi.

Ovo je pokazala analiza Spoljnotrgovinske komore BiH, prema kojoj smo za prvih šest mjeseci 2022. izvezli skoro 4,3 miliona kilograma ovih proizvoda, ukupne vrijednosti 21,4 miliona KM. Istovremeno, uvezli smo 30 miliona kilograma, vrijednih čak 182,9 miliona KM.

Da bi se situacija bar malo promijenila u njihovu korist, poljoprivrednici iz Srpske i BiH odavno traže uvođenje carina na svježe i rashlađeno goveđe i svinjsko meso od 10 odsto, te taksu od 1,5 KM po kilogramu svinjskog i 2,5 KM po kilogramu uvezenog goveđeg mesa. Međutim, povodom zahtjeva domaćih poljoprivrednika, Savjet ministara BiH još nije ništa učinio.

Veći podsticaji i mjere zaštite

Farmere raduje što je meso iz uvoza poskupjelo, tako da je porasla konkurentnost domaćih proizvoda.

“Inače, isplativost bavljenja tovom pada na sve niže grane. Na primjer, kad je tona junetine bila 4.000 KM, tona đubrivo Urea koštala je 760 KM. Dakle, za tonu junetine mogli smo da kupimo skoro šest tona Uree. Sad je tona junetine 6.000, a tona Uree 2.000 KM, pa za tonu mesa možemo da kupimo tri tone đubriva” – naglašava farmer Rajko Sarajlić.

Prema njegovim riječima, kad se uračunaju svi parametri koji su u vezi sa proizvodnjom, jasno je da cijena junadi ni približno dovoljno nije otišla u odnosu na troškove.

“Zato će i ubuduće padati proizvodnja. Nažalost, mi smo već izgubili sve veće proizvođače koji su tovili junad” – kaže Sarajlić i naglašava da se, ako već nema mjera sa državnog nivo, s ciljem zaštite domaće proizvodnje mora ići sa većim podsticajima.

“U okruženju, podsticaj po grlu je 300 evra, a kod nas 150 KM. Značajnijim povećanjem podsticaja, možda bismo nešto i uspjeli, te bar zaustavili pad domaće proizvodnje. S druge strane, Savjet ministara BiH nije donio nijednu mjeru da nas zaštiti” – poručuje Sarajlić.

Izvor: Srpskainfo/ Maja Radoja